Nakon dva sata rasprave o prostornom planiranju na kojem su sudjelovali gradski vijećnici i predstavnici gradske uprave, teško je izvesti neki novi zaključak. Novi GUP, trebao bi, kad se napravi i stupi na snagu, uvesti neka nova i, nadamo se, bolja urbanistička pravila. Dotad je na snazi sadašnji GUP i ne postoji zakoniti način, kojim bi se zaustavila gradnja velikih građevina koje će dodatno opteretiti postojeću infrastrukturu. Ipak svaka rasprava o prostoru, koja je javna i uključiva, dobro je došla.
Na početku rasprave pročelnik gradskog odjela za prostorno planiranje Božo Benić objasnio je procedure donošenja planova te naglasio kako Dubrovnik ne može ići u izradu novog GUP-a i PPU-a sve dok se na državnoj razini ne donese novi Prostorni plan, ali stvarno to može napraviti ovim generalnim izmjenama koje su nedavno pokrenute, a u njima će važnu ulogu igrati nova konzervatorska podloga i studija procjene utjecaja pojedinih građevina na baštinu.
– Prostorne učinke ćemo vidjeti tek za 10-ak godina. Svi bismo htjeli instant rješenja, ali u urbanizmu toga nema. Prije godinu dana napravili smo pionirski pothvat u Hrvatskoj, gdje su različiti odjeli uz stručnu javnost sudjelovali u izmjenama odredbi GUP-a. To nije dugoročno rješenje, ali cilj je bio u pojednostavnjenoj proceduri izbjeći različita tumačenja GUP-a i pokušati učiniti sve što se učiniti može. Zato smo sad pokrenuli generalne izmjene u koje želimo uključiti javnost, građane i struku. Vjerujem da je i ovaj okrugli stol prvi korak u toj participaciji, kazao je Benić.
On se osvrnuo i na aktualni slučaj izgradnje nove zgrade u Šipčinama, kraj zgrade koju nazivamo Karingtonka.
-Upravni odjel za izdavanje dokumenata gradnje je temeljito iščitao prostorno-plansku dokumentaciju. Od kraja 90-ih to je zemljište građevinsko. Takvo je ostalo do danas. U izmjenam 2014. nakon čak tri javne rasprave i 700 primjedbi, nitko nije tražio prenamjenu te zone u zelenu, ali je tada sa ovog područja izbrisana zona K4 – garažno-poslovne namjene. To je sad zona mješovite namjene visoke gustoće, zaključio je Benić.
Za riječ se javio gradonačelnik Mato Franković koji je kazao kako je grad u obuhvatu GUP-a (o.p. od Zlatnog potoka do Kantafiga prepun neizgrađenih građevinskih zemljišta obraslih zelenilom, a koja će se vjerojatno uskoro izgraditi i da Grad, kao i svi njegovi odjeli mora poštivati Zakon te kako je nemoguće ne izdati dozvolu investitoru, ako on poštuje sve odrednice GUP-a te je je dodao kako je upravo to slučaj sa zemljištem kraj Karingtonke.
Vijećnik Andro Vlahušić, bivši gradonačelnik kazao je kako izmjenama GUP-a iz 2014. u njegovom mandatu nije imao što proglasiti građevinskim zemljištem, jer je sve ionako već bilo građevinsko.
– Ovo zemljište u Šipčinama bilo je građevinsko još 70-ih godina prošlog stoljeća, prostor je bio namijenjen srednjoškolskom obrazovanju, pa ga je preuzela Dubrovkinja, pa je 2014. tu bila garaža, a mi smo vidjeli da okolo ima dovoljno garaža, a htjeli smo zaštiti zelenilo na ovom prostoru pa smo izbrisali tu garažu,kazao je Vlahušić.
Nikša Selmani kazao je kako je ovaj okrugli stol okupljen s pitanjem pogoduje li se investitorima? Te je odgovorio kako se investitorima pogoduje i pojedinačno i urbanističkim planovima.
-Jer zašto smo, prije generalnih izmjena točkasto mijenjali zone na Babinom Kuku i u Remizi? Suština problema oko Karingtonke je je li nam prvi interes građana Dubrovnika, a potom investitora? Vidimo da se gube parkirni prostori, trebamo prvo razmišljati o potrebama građanima, a onda o investitorima, zaključio je Selmani.
-Ne postoje pojedinačni postupci, postoje upravni postupci. Odjel za izdavanje dozvola rješava pitanje je li se investitor prilagodio GUP-u, a postoji kaznena odgovornost kad se radi suprotno GUP-u i zakonu. Slučaj Karingtonka ima svoj upravni postupak i nemojte ove ljude stavljati na stup srama jer rade svoj posao prema zakonu, odgovorio je Franković Selmaniju.
Đuro Capor kazao je kako ga ovaj okrugli stol podsjeća na montirana suđenja iz 46.
-Ovdje se sudi građanima koji se usude reći da nešto ne valja u prostoru. Udruženje arhitekata je rušilo i tužilo dokumente koji su izlazili iz grada. S građanima i strukom se brisao pod, u vrijeme referenduma o Srđu. Nije dobro da smo se ovdje, u ovaj ljetnikovac izmaknuli od građana kojima trebaju objašnjenja. Referendum za Srđ je bio jasna poruka građana da se prostor drugačije uredi. Mi smo reagirali na Lapadskoj obali, na Areni Lapad i raznim privatnim centrima.
Andro Vlahušić je na to dodao kako on smatra da se nikoga ne treba štititi zabranom gradnje.
-Ako imamo novca otkupimo zemljišta, vratimo ih gradu i planirajmo javne površine. Protiv sam zabrane gradnje jer želim da naši novi građani, koji nisu ništa naslijedili žive u najboljem dijelu grada.
Pročelnik Odjela za izdavanje dokumenata za gradnju Zdenko Medović kazao je kako je dosadašnjom raspravom dominirala riječ pogodovanje i riječ slučajevi.
– Ja se ne bavim se aktivno politikom, opće akte donosite vi, gradski vijećnici, a mi gradski službenici akte donosimo strogo u zakonskoj proceduri slijedom zakona i akata koje ste vi vijećnici donijeli. Moj odjel vrlo strogo donosi odluke, postoje procedure i stroge kontrole, stoga vas molim da budete obazriljivi. Kraj zgrade Karingtonke riječ je o privatnom zemljištu koje je građevinsko, i mi smo u potpunosti ispoštovali zakonsku proceduru.
Franković je zaključio kako postoji veliko nezadovoljstvo građana postojećim GUP-om.
-U aktualnom mandatu donijeli smo brze izmjene kojima smo uveli više reda, sad idemo s korjenitim izmjenama jer smo čekali određivanje buffer zone i konzervatorsku podlogu. U međuvremenu, dok novi GUP ne stupi na snagu naša je zakonska obveza postupati po aktualnom planu bez izbora, to je zakon.
-Mi ne prozivamo vrijedne službenike Grada koji rade svoj posao, ali ovaj GUP koji imamo danas je kostur iz 2005. , Plan kroz koji se kupovala politička moć. Mi živimo u državi u kojoj je legalizirana nelegalna gradnja. U Gradu gdje je gradonačelnik Vlahušić putovao u Haifu sam i planirao sam sadržaje na Srđu, u Gradu u kojem su stranke različitih svjetonazora sklopile Dubrovački dogovor za projekt protiv kojeg su bili i građani i struka. Inicijativa građana Srđ je naš uspjela je na sudovima srušiti dozvole, studiju utjecaja na okoliš i na kraju taj cijeli projekt, a ovdje se na ovom okruglom stolu nalaze i oni koji su tada poslušno dizali ruke i oni koji su struku i građane podcijenili. Zato Vas sad pitam zašto za ovaj dio Šipčina, najveću zelenu površinu u ovom dijelu grada nije pripisana obveza izrade UPU-a? Zašto prostor rješavamo po pojedinačnim parcelama i interesima, a sve velike probleme stavljamo na stranu?, pitao je Đuro Capor.
Nikša Selmani kazao je kako bi volio vidjeti koje je sve dokumente 23.12.2020. godine investitor predao, kad je tražio lokacijsku dozvolu, jer je kako kaže sva dokumentacija, koju je on vidio iz 2021. i 2022. godine, što je njemu vrlo čudno.
Franković je reagirao i kazao kako nema tajni i da se svi dokumenti mogu dobiti.
-Vaša lakoća tvrdnje da sam ja koruptivan u javnim medijima, a zbog ove lokacijske dozvole je neodgovornost i neozbiljnost. Time se ne bavim, to nije moj posao. Odjel samostalno izdaje dozvole pod nadzorom Ministarstva.
-Svi znamo da grad puca po šavovima. Izmjene u prostoru ne idu ni brzo ni lako, ali treba postojati želja, koja mi se čini sad postoji, rekla je uvodno Ursula Sineštaj iz Društva arhitekata Dubrovnika.
Prometni stručnjak Ivica Banović kazao je kako je prostorno planiranje počelo Master planom 1978., a prvi je prvi donesen 1985.
-Glavni problemi je što je nakon rata ta dokumentacija stavljena izvan snage i 1700 ha postalo je građevinsko područje. To je problem, koji i dalje imamo. Prometni sam planer od 1986. godine, sve sam prošao i radio. Glavni problem Dubrovnika je što je atraktivan, a nemamo dovoljno financija da riješimo infrastrukturnu mrežu, koja je krvožilni sustav grada.
Matko Vetma iz DAD-a kazao je kako Grad treba reći što želi u prostoru, a struka će pomoći da do toga i dođe. Kazao je kako su arhitekti u nezahvalnoj poziciji jer investitori uvijek žele maksimalnu izgradnju čestica koja je dozvoljena.
Mario Obuljen ispred Društva inženjera građevine podsjetio je kako za prostorno planiranje upravo infrastruktura mora biti podloga, a kad je riječ o Karigntonki da ga muči oborinska odvodnja.
– Svakom planiranju podloga treba biti strategija i plan razvoja grada.
Pročelnik Benić kazao je kako se arhitektonska struka ne može amnestirati od stanja u prostoru, i kako je odgovornost na pojedincu iz struke da podvuče granicu.
Marko Potrebica nadovezao se kazavši kako struka gradi u maksimalnim gabaritima, a odgovornost za prostorni plan leži na političarima. Zamolio je da se novi plan, prilikom prikazivanja na Gradskom vijeću napravi kao 3D model, kako bi i građani i vijećnici znali o čemu glasuju.
Maro Kristić postavio je pitanje koje već duže muči mnoge, je li postoji način na koji bi se privremeno do novog GUP-a zaustavila gradnja velikih zgrada?
-Uglavnom je dobio odgovore kako takvog zakonskog mehanizma nema, no Banović je dodao kako postoji takv mehanizam u obliku obveze donošenja Detaljnijih planova uređenja.
-Tako se privremeno stopira gradnja do donošenja Detaljnog plana, ali se od te prakse odustalo jer se u nekim trenutcima puno koristila i blokirala gradnju, a onda ti planovi nisu doneseni u zakonskom roku, pa opet nije bilo puno koristi.
Franković je kazao kako se od 90-ih do danas na užem prostoru grada gradi i da u od Kantafiga do Orsule u novoizgrađenim zgradama žive naši sugrađani. On smatra da se trebalo graditi, ali da je problem u lošem pravilniku o nedostajućim parking mjestima.
– Da tu odluku nismo imali, sad ne bi 30 posto auta bilo na ulici, nego u garažama. Ukinuli smo mogućnost plaćanja, osim za one koji nemaju kolni pristup, prije 2 godine. Građani su kupovali i kupuju stanove. To su naši, mladi ljudi, nije svatko naslijedio nekretninu, kazao je gradonačelnik.
Maro Kristić je rekao kako potražnja za stanovima, ne znači da grad trebamo pretvoriti u nekretninsku priču.
-Vraćam se na početno pitanje, nije mi cilj zaustaviti svaki oblik gradnje, nego gradnju „mamutica“, zgrada koje pojavom u prostoru stvaraju kolaps tog prostora. Možemo li dati priliku javnoj infrastrukturi. Kraj Karingtonke nije sporno je li se može graditi, ali donijet će ljudima, koji tamo žive, cijeli niz komunalnih problema. Cilj je kvaliteta stanovanja, ne zaustavljanje gradnje. Nisam stručan, razmišljam iz pozicije građanima. Temeljni infrastrukturni zahvati trebaju biti prioritet, kazao je Kristić.
Capor je ponovio pitanje zašto najveće neizgrđeno područje u Šipčinama ne postoji obveza izrade UPU-a? Kao i kako je garaža izbrsana 2014, ali je pitao gradonačelnika zašto nisu iskoristili HIA studiju za zgradu koja je dužine preko 100 metara?
Franković mu je odgovorio kako HIA nema utjecaj na ovom području, a kako ne zna zašto je 2014. izbrisana garaža.
– Optužujete nas za nešto što se dogodilo prije 10 do 15 godina, ono što smo mi napravili i donijeli je utjecaj struke. Novoj izradi plana smo pristupili otvoreno, ovaj sastanak je uvertira u to ne kako bi riješili jedan predmet nego probleme grada. Trebamo i građevinske zone, ali i mjeru u prostoru. Moramo poštivati zakone, a najopasnije je kad netko govori ono što on vjeruje, a bez argumenata, rekao je Franković.
Vlahušić je odgovorio kako je on osobno donio odluku da se izbriše garaža i sačuvaju borovi kraj Karingtonke. Pobunio se oko ideje da se građane pita o izmjenama GUP-a, jer kako je objasnio nitko ne bi da se gradi u njegovom susjedstvu.
-Hoćemo li tako ugasit grad? Svi zahtjevi, kod izmjena GUP-a uvijek su povećanje građevinskih zona, rekao je.
Željko Raguž dugo je šutio i onda se javio za riječ kazavši kako se uvijek isti ljudi javljaju i govore o aferama u prostoru. Rekao je da ne vidi problem, ako privatni investitor želi kupiti gradsku zemlju, ako na njoj nema ničega.
– Vezano za HIA-u ne želim solit, ali znam gdje kontaktna zona završava. Ona obuhvaća cijeli Gruž i ljetnikovce, završava tamo gdje golf resort počinje. To je primjer kako mi svoje alate, koje imamo za zaštitu zajednice, koristimo, odgovorio je gradonačelniku Capor.
-UPU nije napravljen jer u Zakonu o prostornom uređenju stoji da se UPU donosi za neuređena građevinska područja, a ovo nije takvo područje. Buffer zonu je definirao UNESCO, to znate, a konzervatorska podloga za ovu zonu ne predviđa HIA-u, odvratio je Franković.
Nikša Selmani kazao je kako se grad treba strateški širiti prema vani, a ne u užoj zoni GUP-a.
-Žao mi je da prilikom zadnjih izmjena GUP-a nismo pokušali ugurati konzervatorske smjernice za poslovnu zonu Gruž, koja je definirana tako da se u njoj traži povećanje zelenila na česticama i očuvanje zelenila.
Franković je odgovorio kako to nije bilo moguće jer tada nisu bile gotove konzervatorske smjernice.
Kad je riječ o prometnici koja bi kraj Karingtonke trebala spajati Hebrangovu i Vukovarsku ulicu, Ivica Banović objasnio je kako ta cesta ne prolazi parcelom na kojoj je izdana lokacijska dozvola za novu zgradu te da se nova zgrada na nju ne može niti spojiti.
Zdenko Medović rekao je kako je Odjel za izdavanje dokumenta gradnje u jednom trenutku pokušao koristiti i taj mehanizam HIA-e, kad se jedna dominantna zgrada pojavila.
– Ministarstvo je reklo ne i zgazili su nas. Mi koristimo sve mehanizme, ali kad ne ide, a što se tiče ove ceste ona je na čestici pokraj Karingtonke, nema veze s ovom česticom gdje je izdana dozvola.
Mario Obuljen je upozorio kako treba razmišljati o infrastrukturi i javnim prostorima.
-S povećanjem parkirnih mjesta, veća je gužva. Trebamo razmišljati kako privući građane na javni prostor, povećati pješačke zone i parkove, zelenilo, kako urediti infrastrukturu. Ovaj smo vikend vidjeli 450 natjecatelja na stadionu Lapad koji su došli podržati uređenje atletske staze. Jedna atletska staze može smanjiti izgrađenost, a doprinijeti druženju i sportu.
Potrebica je istaknuo kako je najznačajniji infrastrukturni projekt za širenje grada cesta Most -Osojnik.
-Osojnik, Ljubač i Gornja sela su razvoj novog Dubrovnika, to ne smijemo gore pogriješiti. Kad se jednom proglasi građevinsko zemljište, ne može se više oduzeti. Ne smijemo raditi prenamjenu prostora, dok ga ne kupimo kao poljoprivredno zemljište, rekao je predsjednik Gradskog vijeća.
Na to ga je Vlahušić pitao: „Jesi ti u HDZ-u? To je osnovni rad HDZ-a dosad?“
Franković je dodao da grad trebamo promišljati u drugim zonama jer se došlo do zasićenja. Da smo to napravili 90-ih, stvari bi bile riješene, ali nije kasno.
-Imamo povijesnu mogućnost to osmisliti. Uključili smo i studente s arhitekture. Nove urbane zone smanjuju vrijednost nekretnina i omogućuju mladima da ostanu u gradu. Želio bih da naša rasprava ima pozitivan pogled prema budućnosti da oni koji nas gledaju, gledaju na nas kao ljude koji razmišljaju o širenju grada na nove zone. Svaka gradnja će izazvati tenzije negativne, ali nemam zakonski alat da je zaustavim.
Vlahušić je podsjetio da je ta cesta nacrtana u „štetnom GUP-u iz 2014.“
-Od Kantafiga do Orsule izgradit će se sigurno još 2 do 3 tisuće stanova. Svaka obitelj u gradu ima stan do dva. Tko će htjet živjet na Pobrežju, a ne u gradu?, zapitao se bivši gradonačelnik.
– HIA se može tražiti za svaku građevinu unutar i van buffer zone ukoliko može postojati sumnja da može utjecati na autentičnu vrijednost grada. Dok je Trupković bio zamjenik ministrice kulture, svašta se događalo, a sad je vrijeme da se Grad izbori u Runjaninovoj da se svaka zgrada mjeri HIA-om, odgovorio je Frankoviću Capor.
Krešimir Marković kazao je kao je problem prostora problem svijesti struke i politike. Pitao je postoji li neki način da se ljudima iz Karingtonke nađe rješenje za parking?
Franković je kazao kako su održali smo sastanak, saslušali ljude i odgovorili na sva njihova pitanja, a kako slijedi sastanak s investitorom, kojemu će stanari predložiti da napravi kat nižu zgradu, odnosno da jedan kat bude garaža za stanare, koju će oni i platiti.
Rasprava se privela kraju. Malo je novih saznanja. Rješenja se ne naziru, ali pohvalno je da najvrjedniji dubrovački resurs, prostor postao, napokon, tema šire rasprave.
