Osim što su ponegdje izmjerene rekordne dnevne količine oborine, na nekim je meteorološkim postajama DHMZ-a i ukupna mjesečna količina oborine bila rekordna.
Premda je i prvog listopadskog dana bilo mjestimične kiše, pa i obilnije – ono što je većina doživjela u rujnu rijetko se kada dogodilo, mjestimice i nikada do ove godine, barem u znanoj povijesti.Takvi ekstremi, čak i rekordi, rijetko se gdje i kada mogu prognozirati čak i od dana do dana, a pogotovo ne u još manje pouzdanim dugoročnim prognozama.
No, na neke nas meteorološke situacije ipak mogu i one pripremiti, navodi poznati meterolog Zoran Vakula za HRT.
Osim što su ponegdje izmjerene rekordne dnevne količine oborine, na nekim je meteorološkim postajama DHMZ-a i ukupna mjesečna količina oborine bila rekordna. I to ne samo za rujan, nego uopće – nikada ni jedan mjesec u godini nije bio kišovitiji od ovogodišnjeg rujna!
Analizira li se srednja mjesečna temperatura zraka – rujan je bio znatno manje poseban nego po količini oborine. Vrijednosti su bile uglavnom samo malo više od višegodišnjih srednjih vrijednosti posljednjeg 30-godišnjeg niza pa će gotovo posvuda klimatološka ocjena biti “normalan”. Iznimke će biti rijetke, primjerice u Poreču, gdje će ocjena vjerojatno biti “toplo”. No, ta srednja temperatura zraka ne otkriva iznadprosječnu toplinu prve polovine rujna, tijekom koje je još bilo i vrućih dana, te osjetno hladniji drugi dio mjeseca, koje je mnoge podsjetio na listopad.
Premda je odstupanje srednje rujanske temperature zraka od prosječne bilo malo, dosadašnji dio godine i dalje je u većini Hrvatske među 3 najtoplija ta razdoblja u povijesti mjerenja. Česta i obilna kiša u većini je krajeva smanjila dosadašnji manjak u odnosu na srednju količinu oborine dosadašnjeg dijela godine, a ponegdje ga čak i poništila, kao primjerice u Rijeci. No, u Splitu je i dalje rekordno suho.
U dugoročnim prognozama na prvi pogled nema nekih velikih promjena – i dalje je povećana vjerojatnost barem prosječne temperature zraka, i srednje tromjesečne i većine mjeseci do ožujka. Ipak, detaljnija analiza pokazuje povećanje vjerojatnosti za smanjenje dosadašnjih prognoza pozitivnog odstupanja od prosječne temperature zraka tijekom zime, posebice u siječnju i veljači u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Ostvari li se takav scenarij – srednja temperatura zraka prvih mjeseci 2023. godine bit će oko prosječne, što znači i česte temperaturne minuse koji će djelovati na veću potrošnju energenata, te omogućiti snježne oborine. No, to je tek jedna od mogućnosti. Promjene su još moguće. Dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane, pogotovo ne u ovako na godišnjem nivou odviše zagrijanoj atmosferi, u kojoj su nam se već dogodili kojekakvi meteorološki ekstremi, vjerojatno će još… Srećom za mnoge, ne i u prvom tjednu listopada, tijekom kojeg će se atmosfera napokon stabilizirati. No, već u drugom tjednu ponovno se povećava vjerojatnost česta kiše. Nadajmo se – ne i rekordne kao što je ponegdje bila prošlih dana.
