U ljetnikovcu Sorkočević u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku upriličeno je predstavljanje monunetalne monografije “Dubrovačka ladanjska arhitektura”, prof. dr. sc. Nade Grujić u izdanju Instituta za povijest umjetnosti.
Urednik knjige, Danko Zelić uvodno je kazao kako je riječ o četvrtoj knjizi Nade Grujić koja u svom fokusu ima ladanjsku arhitekture, a povukao je paralelu između djela autoričinog djela i monografija Cvita Fiskovića.
„Za novu monografiju Nade Grujić može se reći da je već sad da je postala na neki način klasičnim djelom. Osim toga ovoj monografiji i naslovima Cvita Fiskovića zajedničko da nije zamišljena ni napisana da bi pružila definitivne odgovore i cjeloviti „inventar“ promatranih spomenika. Knjiga je zapravo antologija najboljih i evolucijskih najvažnijih sačuvanih i proučavanih spomenika“, kazao je Zelić te dodao da uz tekst profesorice Grujić knjiga sadrži opsežni slikovni materijal od preko pet stotina arhitektonskih nacrta i fotografija, za koji je kazao kako je važan dio argumentacije djela, te naglasio kako su kvaliteti knjige doprinijeli Tanja Trška, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen.
Dr. sc. Joško Belamarić se u opširnom izlaganju osvrnuo se na važnost večeras predstavljene knjige za dubrovačku i hrvatsku povijest umjetnosti i kulture. Naglasio je kako knjiga podcrtava simbiotski odnos između arhitekture i prirode koja je sigurno bila i najveća vrijednost ljetnikovaca.
“Od srca čestitam profesorici Grujić na djelu koje je suma njenoga rada. Dubrovnik je u pravom smislu dobio inkunabulu”, poručio je Belamarić.
Okupljenima se na kraju obratila i sama autorica Nada Grujić. Zahvalila je svima koji su na bilo koji način doprinijeli da knjiga ugleda svjetlo dana, a pogotovo dubrovačkim kolegama s kojima surađuje od 1963. godine. Grujić se u svom obraćanju manje bazirala na samo djelo već se dala odgovore na pitanja za koja je naglasila da su joj često postavljanja tijekom rada.
„Pitali su me: „Zašto uopće pišeš knjigu? „Zašto uopće više pišeš?“. Studenti zapravo možda i nisu svjesni koliko su potaknuli moj interes da rastočim moj rad u neke grupacije koje bi mogle poslužiti u akademskom programu. Prije se ovakva cjelina mogla poslužiti tijekom jednog ili dva semestra, a danas imate faze u kojima se literatura svodi na vrlo mali broj stranica. Prema tome, svako razdoblje koje se danas predaje može koristiti jedno od ovih poglavlja da se slika arhitekture Hrvatske prikaže u njenom najboljem obliku. Ustvari, nama nije jasno koliko su dubrovački ljetnikovci i vani poznati kao fenomen. Primjerice, frankfurtsko sveučilište dva semestra je posvetilo toj temi, izvan zemlje se radi više nego ovdje“, kazala je te dodala kako ju veseli vidjeti neke od svojih studenata na predstavljanju knjige.
Naglasila je kako veliki trud uložen kako bi sav arhivski materijal, pogotovo fotografije, na kojima je posebno zahvalila kolegi Ivanu Viđenu, bude datiran.
„Datirani su svi nacrti od početka našeg rada ovdje, od 1963. godine. Htjela sam da vidite, Dubrovčani prvenstveno, koliko je taj materijal u posljednjih 40 godina propao. To je nešto čega vi niste možda svjesni. Sjednite na liniju 1A, prije toga pogledajte što ćete vidjeti u Rijeci i u Gružu i probajte prepoznati postoje li više neki ljetnikovci. Najvrjednije primjere ladanjske arhitekture imali smo u neposrednoj blizini ali to nestaje pred novom izgradnjom. Okolica grada se izgrađuje i tu ljetnikovci gube bitku“, poručila je večeras Grujić.
