Stanari Karingtonke protiv nove izgradnje: Poštujmo Grad? Da, ali prije svega – poštujmo građane!

Predstavnici stanara zgrada na adresama AndrijeHebranga 31 i 33, Eduard Čengija i Tomislav Demarin sazvali su konferenciju za novinare na kojoj su izrazili protivljenje stanara izgradnji nove stambene zgrade, kojom bi, tvrde, stanari ovog dijela Šipčina ostali bez 200 parkirnih mjesta, koja sada koriste i uredno plaćaju.

-Promet u mirovanju na području cijelog kotara Gruž, ali i cijeloga grada je problematičan. Gruž ima nekoliko komercijalnih garaža i parkinga, ovo je jedini parking za stanare s ovoliko parkirališnih mjesta. Napomenimo kako u cijeloj Ulici Andrije Hebranga od kružnog toka do Ilijine glavice, osim ovog parkinga ima sve skupa samo 160 javnih parkirališnih mjesta. Problem Gruža je i povezanost s ostalim dijelovima grada. Mi ovdje u Šipčinama imamo samo 8-icu, koja ide do Viktorije i tamo čeka pola sata. Orijentirani smo na osobna vozila i taxi službe. Gdje ćemo parkirati ovih 200 automobila, ako dođe do izgradnje nove zgrade? Da bi Vam to približio 200 automobila parkiranih u dužinu je kilometar i 100 metara, gdje će se za njih u Hebrangovoj pronaći mjesto? Gradonačelnik rekao da će se iza DTS-a gradit garaža, u Radeljeviću isto, ali tih garaža još nema, a ni novih parking mjesta. Na ovom drugom najvećem otvorenom parkingu u gradu, već više od 20 godina, uz naplatu parkinga, parkiraju građani ulica: A.Hebranga, Hodiljske, Trnovičke, Viške, Ulice Franca Prešerna, Topolske, Od Gaja, Podgorske, Sreserske, Ulice Silvija Strahimira Kranjčevića itd. –  drugim riječima cijele Šipčine i velik dio Gornjeg Konala, od La Lune do Šumice, kazao je Eduard Čengija, predstavnik stanara zgrade br. 31, ujedno i zapovjednik 1. bojne 163. brigade Hrvatske vojske te jedan od čelnih ljudi obrane Dubrovnika.

Što će se graditi na parceli, koja je danas zelena zona i parkiralište za stanara Šipčina, novinarima je objasnio predstavnik stanara s broja 33. Tomislav Demarin, ujedno i geodet.

-Radi se poslovno-stambenoj zgradi koja će imati 47 jedinica, 21 stan i poslovne prostore. Ovdje nije riječ o rješavanju stambenog pitanja za građane Dubrovnika, nego je riječ o novoj apartmanizaciji i privatnom interesu. Naime, investitor, uz potporu Grada, na ovom mjestu  planira izgraditi građevinu enormnih tlocrtnih dimenzija 93.55 m x 10 m. Zgrada podrazumijeva podrum, prizemlje i četiri etaže.

Iz lokacijske dozvole vidljivo je da garaža neće biti ukopana u zemlju, nego će se graditi na ovom parkingu. Dosadašnji investitori, a bilo ih je tu desetak nisu uspjeli dobiti lokacijsku dozvolu jer je unutar GUP-a bila odredba da se na dva mjesta Hebrangova treba spojiti s Vukovarskom ulicom. Jedan spoj je bio ovdje, drugi u Radeljeviću. Što se to promijenilo u 25 godina, kad oni nisu mogli graditi, a ovi sad mogu? Pa promijenili su se igrači. Rasterećenje Hebrangove ulice, smanjuju gužve iz Mokošice, to je nužno za rješavanje gužvi u cijelome gradu. Drugi problem ove izgradnje su oborinske vode. Sjetit ćemo se da je Hebrangova ulica tijekom jedne političke kampanje dobila nogostup, ali ne i oborinsku odvodnju. Velika količina vode se izlijeva u ovuzelenu zonu, s betoniziranjem to će postati veliki problem. Sjetit ćemo se kako se jedne godine od oborinskih voda urušio zid poviše glavne zgrade pošte. Sad se postavlja pitanje zašto mi nismo ranije reagirali? Jesmo, reagirali smo čim smo shvatili da se nešto događa, kazao je novinarima Tomislav Demarin.

Zastupnika stanara podržali su i njihovi susjedi, ali i aktivistica Jadraka Šimunović, koja je upozorila kako je u ovom vremenu klimatskih promjena svako stablo važno.

-Osjetljivi smo na ovaj predio, zelenu oazu gdje se gradi 47 stanova. Koliko znam 80. godina su urbanisti i arhitekti rekli da nema mjesta za novu izgradnju u Gradu, morali smo ići u Mokošicu, a koliko je izgrađeno od tog perioda do danas, kad su djeca Dubrovačna morala poći u Mokošicu? Bivša gradonačelnica Dubravka Šuica je ovo prebacila iz zelene u građevinsku zonu. Imamo slučaj Lapad stanice kad je preusmjerena ulica, gdje su izgrađeni stanovi i hotel na trusnom tlu, tamo gdje je Dubrovačka republika vadila pijesak. Napadnute su i glavice grada, najnoviji primjer na Montovjerni, a sad i ovo. Klimatske promjene su tu, svko je stablo važno, Naš je apel ne graditi na ovoj jedinoj zelenoj oazi grada, istaknula je Šimunović.

Eduard Čengija novinarima je kazao kako su stanari ovih zgrada 20 godina neformalno razgovarali s gradonačelnicima o ovom problemu, a odgovori su uvijek bili: to je Dubrovkinja, to je naše.

-I mi smo im vjerovali. Od 1993. do danas bilo je 10-ak investitora i nitko nije došao do lokacijske dozvole, do danas. Pitamo se gdje je granica javnog i privatnog, koliko je tu milijuna eura dano da bi se mi iselili. Kažu: Poštuj grad! Treba poštivati ljude da bi se poštivao grad! Godine 1992., kad smo uselili u zgradu danas poznatu kao Karingtonka, od strane Grada bilo je obećano da će se riješiti parking za stanare koji su te stanove dobili (i otkupili), među kojima je 19 obitelji poginulih branitelja, 10 ratnih invalida (ratni zapovjednici, vojni i policijski). Tu su još i dva gradska stana. Imam obavezu prema Vama – rekao nam je gradonačelnik na sastanku, ali mi smo izdani. Razgovarali s direktorom Gravose Pavom Miloglavom, htjeli smo kupiti dio parcela i urediti parking. Ignorirali nas. Investitor iz Zagreba, tvrtka Dubrovački dvori počeli su pripremati dokumentaciju za lokacijsku dozvolu. Tražili smo sastanak kod gradonačelnika još 13. lipnja. Primio nas je 12. srpnja. Nakon tog razgovora bili smo zadovoljni. Gradonačelnik nam je obećao novi sastanak na kojem će biti i sve gradske stručne službe. Do tog sastanka nikad nije došlo, a 20. srpnja izdana je investitoru lokacijska dozvola. Slučajno ili ne?, zapitao se Čengija.

Demarin je dodao kako je 24. srpnja bio u Uredu za izdavanje dozvola te da lokacijska nije bila izvješena na oglasnoj tabli, a djelatnici ureda su mu objasnili kako stanari Karingtonke nisu stranka u postupku, jer ih od nove zgrade dijeli skale u vlasništvu Grada.

– Grad i gradonačelnik su oni koji su nas trebali zaštititi. Za primjer, Vojarna ja duga 85 metara, ova zgrada 93 metra. Sad vi vidite, kad se gradi nešto tako veliko u normalnoj državi se izađe na teren. Nama svi tvrde da je ovdje sve po zakonu i jest, ali zakon i pravda nisu isto. I župan nam je preko posrednika odgovorio kako je riječ o privatnom zemljištu i da mi s time nemamo ništa. Ta dva metra je investitor darovao Gradu, kako mi ne bismo mogli biti stranka u postupku, dodao je Čengija.

Demarin je dodao kako je nacrt projekta ispoštivao odredbe starog GUP-a, ali ne i novog, znatno rigoroznijeg. Izgradnjom ove zgrade, Grad će dobiti ono što nije htio. Izgradnjom objekta priječi se prilaz parkiralištu, a pristup ovoj novoj zgradi bit će na krivini, gdje je izginulo par ljudi.

Dakle nova zgrada donijet će u Šipčine novih, barem 50-ak osobnih vozila, i oduzeti građanima 200 javnih parkirališnih mjesta i zelenu površinu.

Stanari Karingtonke poslali su s konferencije za medije apel gradskoj vlasti da se zbog svih navedenih problema, ne izda građevinska dozvola za ovu zgradu, nego da se predmet vrati na novi postupak. Tražit će i da se novim GUP-om ove parcele proglase zelenom zonom.

-Nadam se da će investitori čut ovu konferenciju i da će odustat, zaključio je na kraju Čengija.