– Došlo je neko novo vrijeme, vrijeme kada ćemo se morati uspoređivati s drugima, više komunicirati, biti transparentniji i otvoreniji. Možda da za početak pogledamo kako to radi Grad Bjelovar. Svojom površinom i brojem stanovnika Bjelovar je približan Dubrovniku. Jedina razlika je što je njihov proračun gotovo tri puta manji nego naš, imaju drugačiju strukturu gospodarstva i manje upravnih odjela, piše u svom priopćenju za javnost gradski vijećnik Maro Kristić. Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
“Stožer civilne zaštite pomalo donosi mjere relaksacije koje imaju za cilj vraćanje života u normalu. Svi vjerujemo kako će vrijeme zdravstvene ugroze uskoro biti za nama, no ovo je i vrijeme u kojem moramo razmišljati o tome kako dalje, jer pred nama su brojni izazovi. Možda je pretenciozno reći kako više ništa neće biti isto, ali je sigurno kako će se puno toga promijeniti, ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu.
Oni koji uspiju izvući pouke iz vremena koje je za nama, ali i iz vremena gospodarske krize koja tek slijedi mogu se nadati blagostanju, stabilnosti i sigurnosti. Jedan od najtežih zadataka je pred ovom gradskom upravom, koja mora dokazati da zna upravljati Gradom i u kriznim vremenima s obzirom da do sada nisu racionalno i odgovorno raspolagali javnim novcem što smo svi mogli vidjeti iz nekoliko recentnih primjera.
Složiti ćemo se da je puno toga što bi se moralo promijeniti i popraviti kako bi što prije izašli na pravi put. Kao i svih, ova kriza nas je iznenadila i zatekla, no prema socijalnim i gospodarskim mjerama koje je gradska uprava predložila i koje smo bez mogućnosti rasprave usvojili na gradskom vijeću može se lako zaključiti da ukoliko žurno ne promijenimo pristup iz nje nećemo lako izaći.
Grad Dubrovnik, kao Grad s najvećim proračunom per capita u državi je suprotno svim očekivanjima preko noći pokazao sve svoje slabosti i zbog strukture gospodarstva, proračuna, ali i načina upravljanja kroz sve ove godine se našao u kategoriji onih najugroženijih i najpogođenijih krizom. Brzina oporavka ovisi o brzini i sposobnosti prilagodbe na novonastalu situaciju, a tu se za sada ne vide nikakvi pomaci.
Turizam kao naša glavna i pretežita gospodarska djelatnost je iznimno osjetljiv na krize te podložan vanjskom utjecaju i naše gospodarstvo će prodisati onda kada se zemlje čiji nas stanovnici posjećuju kao turisti oporave od krize. Do tada treba preživjeti i pomoći građanima i gospodarstvu da spremni dočekamo neka bolja vremena, ugrabiti svaku dobru priliku te promišljati, ulagati i razvijati pojedine selektivne oblike turizma te djelatnosti o kojima do sada nismo razmišljali a imamo komparativne prednosti kao temelj za njihov razvoj.
Bahatost i prepotenciju treba zamijeniti racionalnost, razum i poniznost. Do sada smo se grozili usporedbi s bilo kime. Ni za prošlu, a ni za ovu gradsku upravu nije postojao netko tko nešto radi bolje ili kvalitetnije od nas niti netko čiju bi praksu preuzeli. No, lažno stvorenu percepciju o najbogatijem gradu na svijetu u sekundi je razbila kriza uzrokovana širenjem zaraze korona virusom.
Došlo je neko novo vrijeme, vrijeme kada ćemo se morati uspoređivati s drugima, više komunicirati, biti transparentniji i otvoreniji. Možda da za početak pogledamo kako to radi Grad Bjelovar. Svojom površinom i brojem stanovnika Bjelovar je približan Dubrovniku. Jedina razlika je što je njihov proračun gotovo tri puta manji nego naš, imaju drugačiju strukturu gospodarstva i manje upravnih odjela.
Njihove mjere za poticanje gospodarstva su zato duplo snažnije i konkretnije nego naše. Njihovi gospodarstvenici za vrijeme trajanja krize su u cjelosti oslobođeni plaćanja zakupa i poreza na korištenje javnih površina, komunalne naknade a postoje i gradski kreditni programi koji su im namijenjeni u svrhu prevladavanja krize.
Bjelovar je prvi veliki grad u Hrvatskoj koji je ukinuo prirez, a njihov proračun je javan, sve transakcije na dnevnoj razini su putem interneta dostupne građanima. Vjerujemo kako bi do jučer na spomen Bjelovara mnogi odmahnuli rukom uz komentar da ga ne znaju naći na karti. Danas bi se mogli i trebali ugledati upravo na njega, barem kada je u pitanju otvoreni proračun, ukidanje prireza i subvencioniranje kredita gospodarstvenicima. Grad po mjeri građana, zar ne?”, stoji u priopćenju koje potpisuje gradski vijećnik Maro Kristić.
