Đivo Matović ima 22 godine i trenutno priprema završni rad na preddiplomskom studiju Primijenjena ekologija mora na Sveučilištu u Dubrovniku i to na temu primjene algi na svemirskim putovanjima. Osim što je izvrstan student, već 15 godina svakodnevno trenira plivanje. Ujedno i radi u Kazalištu Marina Držića, a prije 3 godine je završio i tečaj ronjenja s bocom. Školovanje će vjerojatno nastaviti u Splitu ili Zagrebu, a nakon toga planira na more. Otkrio nam je kako se alge već koriste na Zemlji i u svemiru, ali i što je to morska svila, iznimno skupocjena tkanina, koju je obožavala i Kleopatra.
Đivo je dijete Grada. Cijeli svoj život živi na Svetoj Mariji. Završio je Prirodoslovno-matematičku Gimnaziju i trenutno završava preddiplomski studij. Kaže kako mu je biologija oduvijek bila omiljeni predmet, a more je sastavni dio njegovog života, pa je odabir fakulteta bio logičan.
-Treniram plivanje već punih 15 godina. Svake sam godine išao na natjecanja i dosta putovao, tako da nisam imao veliku potrebu otići studirati izvan Dubrovnika. Pri izboru studija htio sam kombinaciju biologije i mora. Kupam se svaki dan, ronim, a na Lokrumu sam gotovo cijelo ljeto. More mi je nešto s čime živim svaki dan. U Dubrovniku se nudila Akvakultura uz najavu otvaranja novog studija. Završio sam prvu godinu Akvakulture i onda se prebacio na novootvoreni studij Primijenjena ekologija mora.
Koja je razlika između ta dva studija?
-Akvakultura se prvenstveno bavi uzgojem vodenih organizama, što mene baš i ne interesira previše. Ekologija je po definiciji znanost o interakciji živog i neživog svijeta te između samih organizama, a kao znanost je potrebna, između ostalog, i u zaštiti okoliša. No moram istaknuti, ekologija i zaštita okoliša nisu isto.
I kako je to studirati u Dubrovniku?
-Meni je super. Prvo zato što sam tu uz obitelj i u svome gradu, a onda i zato što nas je na studiju samo dvoje. Marija, kolegica iz Zadra, i ja imamo priliku puno toga naučiti od profesora, a s druge je strane atmosfera ugodna i opuštena. Naravno da je naporno kad počnu kolokviji, ispiti i ostale obaveze, koje se trebaju ispuniti, ali uz dobru atmosferu sve je lakše.
Je li te neki kolegij posebno oduševio?
-Nemam najdraži kolegij, ali iz svakog kolegija je bila neka stvar koja me jako interesirala. Sada na trećoj godini imali smo u prvom semestru kolegij „Morska biotehnologija“, koji nam je predavala profesorica Sanja Tomšić. Jedno od predavanja je bilo o primjeni alga u svemiru. Sjećam se da sam se odmah ispravio u stolici. Jako me zainteresirala pa sam odlučio o tome pisati završni rad.
Đivo je pri kraju pisanja završnog rada, kojeg će u srpnju i braniti, a otkrio nam je kako se sve alge mogu koristiti i u svemiru.
– Istraživanja o koristima algi u svemiru još nisu dovršena, ali je zanimljivo kako je još prije, nego što je čovjek lansiran u svemir postojala teorija kako bi se alge mogle u svemiru koristiti kao izvor hrane, koji bi mogao potpuno zamijeniti sve ostale izvore hrane. Kad je počela „svemirska utrka“ svi su se usmjerili na istraživanje svemira, što je uključivalo i alge. Naime samo nekoliko žlica praha od algi, moglo bi zamijeniti cjelodnevne obroke. Međutim, hrana ima i socijalnu funkciju, druženja oko stola, pa je zaključeno kako bi ti skromni i hranjivi obroci izostavili socijalnu komponentu hranjenja te bi mogli loše utjecati na mentalno zdravlje astronauta.
A danas?
-Danas se istraživanje proširilo na druga polja, jer alge, osim hranjivih tvari, proizvode kisik i vezuju ugljikov di oksid, pa mogu i u svemiru proizvoditi kisik. Danas su istraživanja algi u svemiru fokusirana baš na taj segment.
A kako se sve alge koriste na Zemlji?
-Najviše se koriste u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Alge su jedan od najstarijih, sesilnih organizama. Znači ne mogu se kretati. I upravo zato su morale razviti cijeli niz obrana od drugih organizama i prirodnih pojava, kako bi preživjele. One izlučuju cijeli niz bioaktivnih supstanci koje se koriste u farmaceutskoj industriji. Visoki udio lijekova na svijetu danas ima u sebi neku supstancu, koja potječe od algi, ili nekog drugog morskog organizma. Jedna od prvih podloga za uzgoj mikroorganizama napravljena je od crvenih algi. U kozmetičkoj industriji se koriste supstance kojima se alge štite od UV zračenja, zatim neke druge za izbjeljivanje kože i tako dalje.
Osim toga alge se koriste i kao hrana. U nekim su oceanskim zemljama delicija, a često su pak dodatak prehrani, jer su bogate mineralima i vitaminima. Uzgajaju se i za ukras. Jedna tvrtka koja proizvodi šampanjce nabavlja alge raznih boja, koje se stavljaju u čaše šampanjca, pa se u njima vrte. Beskonačno su ti organizmi važni za naš ekosustav, a koriste se u svim industrijama.
Bi li se alge mogle uzgajati i u Jadranu?
-Uzgoj algi u našem moru bio bi skoro nemoguć. Za uzgoj algi potrebna je specifična vrsta obale. Ne smije biti puno valova, mora postojati poprilična razlika u podizanju i spuštanju mora kod plime i oseke. Nadalje nigdje ne bi smjelo u blizini biti zagađivača, a ono što je presudno ta uvala ne bi smjela biti naseljena, niti turistički iskorištena. S obzirom da smo se mi bazirali na turizam, čini mi se da bi takvu lokaciju bilo nemoguće pronaći.
Osim završnog rada Đivo i njegova kolegica, zadnji semestar studija proveli su na Lokrumu na stručnoj praksi, gdje su osmislili i pripremili radionicu posvećenu, sad već u Jadranu nestaloj najvećoj školjki Europe, perisci ili ,kako bi se u nas reklo, palasturi.
-Ove godine smo cijeli semestar proveli na praksi na Lokrumu s Ozanom Domijan, voditeljicom službe zaštite prirode i kulturne baštine JU Rezervat Lokrum. Prvo smo radili sistematizaciju podataka o vrstama koje žive u podmorju Lokruma. Prije par godina ronioci su obišli sve podmorske lokacije i zabilježili gdje su uočili koje vrste. Mi smo sada te podatke obradili tako da smo uz svaku vrstu stavili fotografiju, osnovne podatke i lokaciju gdje je nađena. Nakon toga smo prvo sudjelovali, a kasnije i vodili radionice za djecu.
Đivo i njegova kolegica sa studija osmislili su i jednu novu radionicu o najvećem europskom školjkašu, trenutno gotovo izumrloj periski.
-Radionica o periski je naš doprinos Školi u prirodi. Ona se može prilagoditi svim uzrastima od vrtićkog do srednjoškolskog, a mislim da bi i studentima bila zanimljiva. Jako je puno zanimljivih detalja vezanih uz perisku, koja može narasti i do 120 cm. Nažalost u našem je moru, a i u gotovo cijelom Mediteranu izumrla, vrlo vjerojatno zbog bolesti koju uzrokuje kombinacija virusa, bakterije i parazita. Zaraza je počela u Španjolskoj i morskim se strujama proširila do Jadrana i dalje. U nas se iznimno rijetko pronađe živi primjerak plemenite periske. Kada ronim nailazim samo na prazne školjke palastura. Zanimljivo je kako se od periske odnosno od njezinih bisusnih niti, kojima se drži za podlogu, proizvodila skupocjena morska svila.
Što je to morska svila?
To je vrlo skupocjena tkanina, koja se proizvodi posebnom tehnikom. Zlatne je boje i svjetluca se na suncu. Pridavale su joj se i ljekovite moći. Poznato je da je Kleopatrina omiljena haljina bila sašivena od morske svile, ali i da je odjeća od ovog materijala pronađena u grobnicama faraona. Umijeće tkanja morske svile čuva se još samo na Sardiniji. Trenutno je nemoguće proizvoditi jer periski nema, ali i već prije 30 godina to je bilo zabranjeno. No gospođa koja ima to znanje, kaže da je to radila kako bi je poklanjala ženama koje žele zatrudnjeti. Malo sam skeptičan prema toj priči, ali dobro.
I naš se razgovor uz kavu primiče kraju, jer Đivo u 19 sati treba biti u Kazalištu na svom radnom mjestu, gdje dočekuje i ispraća posjetitelje, kojih je u posljednje vrijeme sve više i više. A kad se Kazalište zatvori zbog ljetne stanke, on neće na odmor, već planira novi ljetni posao.
–Nekada sam ljeti radio na Ljetnim igrama i na Midsummer Festivalu, gdje bi mogao opet raditi, no ove godine postoji mogućnost da radim kao vodič kroz Arboretum u Trstenome. Navodno bi ture gostiju trebale doći s morske strane, a ja bi ih trebao voditi u i kroz Arboretum. Zasad nije još sigurno hoće li to i biti, ali nadam se.
Ovaj svestrani mladić uz sve što smo nabrojili obožava i čitati, pa je dosada „progutao“ više od 2000 knjiga, a svoju budućnost vidi ipak izvan rodnog grada jer…
-Plan mi je, nakon preddiplomskog, upisati u Splitu ili u Zagrebu nastavak studija. U Dubrovniku kao diplomski postoji samo “Marikultura” što me baš ne interesira. Ideja je otići u Zagreb na PMF. Oni imaju „Ekologiju“ modul „More“. Druga opcija je Split s diplomskim studijem „Ekologija i zaštita mora“. Još razmišljam, vidjet ću koji su uvjeti upisa i koje predmete dodatno moram polagati pa ću se onda odlučiti.
Oko budućeg posla Đivo nema dvojbi.
-S ovom strukom najizglednije je ukrcati se na brod, kao časnik za ekologiju. Danas je to sve više potrebna i tražena pozicija te i dobro plaćen posao uza sve nove zakone i mjere zaštite okoliša. Jednog dana u daljoj budućnosti, nadam se i završetku nekog doktorata iz ove struke i istraživačkom radu, pa i povratku u Grad.
