U četvrtak, 9. lipnja u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik otvorena je izložba Početak. Autori izložbe su dr. sc. Jadranka Sulić Šprem, viša kustosica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik i Frane Čizmić, arhivist Državnog arhiva u Dubrovniku.
Na otvorenju izložbe uvodnu riječi je imala ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik Ana Čučević nakon čega su se publici obratili autori izložbe. Sulić Šprem i Čizmić naglasili da je ovo njihova treća zajednička izložba koja potvrđuje dobru suradnju ove dvije institucije. U izložbi se osim 404 prirodoslovna predmeta (iz zbirki koje su bile temelj za osnivanje muzeja) može vidjeti i 9 arhivskih dokumenata koji su za potrebe izložbe posuđeni od Državnog arhiva u Dubrovniku i Dubrovačkih muzeja. Od izloženih arhivskih dokumenata vrijedi izdvojiti po prvi put predstavljen javnosti akt o osnivanju Domaćeg muzejaiz 1872. Iako se danas najčešće koristi naziv Domorodni muzej, naziv Domaći muzej je na hrvatskom jeziku upotrjebljen prvi put u Zapisniku sjednice općinskog vijeća od 22. prosinca 1871.
Izložba ostaje otvorena do kraja travnja 2023.
O izložbi:
Godine 2022. obilježava se 150. obljetnica osnivanja prve muzejske ustanove u Dubrovniku. Ključnu ulogu u tome imali su Trgovačko obrtnička komora za Dubrovnik i Kotor (Camera di Commercio ed Industria del distretto di Ragusa e Cattaro) te njezin tadašnji predsjednik, ljekarnik Antun Drobac. Komora je prije svega radila na unaprjeđenju i usmjeravanju gospodarskog razvoja. Osobito je skrbila i o obrazovanju, ocjenjujući da tadašnja organizacija školstva u Dubrovniku ne omogućuje dostatnu izobrazbu kadrova u zanimanjima za koje je izravno bila zainteresirana (trgovina, obrt, pomorstvo). Kako bi mladež usmjerena na trgovačka i obrtnička zanimanja te pomorstvo dobila kvalitetnije obrazovanje, Komora je predlagala da se postojeća niža realka promovira u cjelovitu trorazrednu nižu realku (scuola reale inferiore di tre classi), kojoj bi se pripojila i nautička škola. Ta je inicijativa odbijena pod izlikom da takva škola zahtjeva skupe zbirke i kabinete, za što vlada nema dovoljno novaca. Komora je ponudila da će u tu svrhu osnovati kabinete prirodopisa, poznavanja robe i fizike, kao i kemijski laboratorij, no odgovoreno joj je da će se molba uzeti u razmatranje u boljim ekonomskim prilikama u državi te kada bude odgovarajućih nastavnika, a kabineti pripremljeni.
Tada je predsjednik Komore Antun Drobac pokrenuo široku akciju prikupljanja raznih vrsta prirodnina, koja je nadišla okvire tadašnje Monarhije. Obratio se svojim sugrađanima, istaknutim Dubrovčanima koji su živjeli i radili u svijetu, ali i mnogim drugim ustanovama i pojedincima, kako bi se kabinet što prije opremio. Kao brodovlasnik, utjecao je na pomorce koji su donosili raritete iz cijelog svijeta. Osim prirodnina, u kabinetu su se prikupljali i predmeti kulturno-povijesnog, etnografskog značaja i drugi vrijedni predmeti, među kojima su najdragocjeniji oni vezani za prošlost dubrovačkog kraja, osobito nekadašnje Dubrovačke Republike. Drobac se također obvezao bez naknade podučavati kemiju, a u slučaju potrebe i druge predmete sve dok se ne nađe stalna osoba, a po potrebi mogu se angažirati i drugi privremeni predavači. Općina se zauzela pronaći prostor za održavanje nastave i laboratorij, a bila je voljna sudjelovati sa sredstvima za poduku te s fiksnim paušalom za naprave i instrumente.
Pod izlikom da u Dubrovniku već postoji jedna gimnazija o trošku države te da u Dalmaciji djeluje znatan broj srednjih škola koje uzdržava državna blagajna, Namjesništvo je od Općine zahtijevalo da snosi i dio troška za nastavnike. Općina je za samostalnu trogodišnju nižu realnu školu ponudila 800 forinti, dok je pod tim uvjetima Ministarstvo bogoštovlja i nastave bilo spremno odobriti tek proširenje postojeće niže realke na treću godinu, pa do promjena u vezi s dubrovačkom realnom školom nije došlo.
Prirodopisni kabinet tada se nalazio u skučenim prostorima Dominikanskog samostana. S obzirom na to da je nadišao svoju prvotnu namjenu da posluži nastavi realnih predmeta, Komora, A. Drobac i dubrovačka općina došli su na ideju o pretvorbi Kabineta u muzej. Akt o osnivanju Domaćeg muzeja (Museo patrio di Ragusa) sastavljen je 26. siječnja 1872. Komora je ovaj akt prihvatila na sjednici 31. siječnja 1872., a Općinsko vijeće 5. veljače 1872. te je stupio na snagu nakon odobrenja Pokrajinskog odbora za Dalmaciju 10. veljače 1872.
