Prema inicijativi MSIF (Multiple Sclerosis International Federation) 30. svibnja obilježava se Svjetski dan multiple skleroze koji za cilj ima podizanje svijesti o multiploj sklerozi kao globalnom problemu.
Multipla skleroza je bolest mozga i leđne moždine koja zahvaća mijelinske ovojnice odgovorne za zaštitnu živčanih vlakana a najčešće se javlja između 20. i 45. godine starosti.
Smrtnost kod osoba s blagim i umjerenim simptomima bolesti je niska a životni vijek osoba s multiplom sklerozom u prosjeku je 10 godina kraći. Mijelinske ovojnice moraju biti zdrave kako bi se impulsi mogli prenositi između stanica, piše Mamin kutak.
Kao prvi simptomi multiple skleroze najčešće se pojavljuju umor, slabost, ukočenost, drhtavica i anksioznost i depresija, no kako su sve to simptomi koji mogu ukazivati i na nedostatak sna, izloženost stresu i iscrpljenost, razumljivo je zašto je dijagnostika otežana kod ovakvih simptoma.
Otegotni faktori ne prestaju niti nakon dijagnoze bolesti jer je nemoguće predvidjeti tijek bolesti. Simptomi se u početnoj fazi bolesti brzo javljaju, ali i brzo prestaju, pa često bolesnici u ovom stadiju bolesti ne zatraže liječničku pomoć.
U svijetu od multiple skleroze boluje više od 2 milijuna ljudi, a lijek za multiplu sklerozu još uvijek ne postoji. Uzrok multiple skleroze još uvijek nije otkriven no ono što je poznato jest da, kao i kod ostalih autoimunih bolesti, dolazi od određene vrste “okidača” uslijed čega se imunološki sustav uroti sam protiv sebe.
Jednim od najčešćih okidača za početak pojave bolesti smatra se virusna infekcija koja potom aktivira pogrešnu reakciju imunološkog sustava.
Iako lijek ne postoji, za liječenje multiple skleroze postoje brojni tretmani kojima se, u manjoj ili većoj mjeri, može utjecati na tijek bolesti u smislu dugoročnog ublažavanja simptoma, ali i brži oporavak nakon napadaja, otkriva Mamin kutak.
Kako bi se osoba u što kraćem roku oporavila od napadaja liječenje se provodi simptomatski. Kod blažih oblika multiple skleroze liječenje često nije potrebno, već je potrebno promjenom stila života smanjiti rizike za napredovanje bolesti na način da jačamo imunitet i opće stanje organizma.
Liječenje kod osoba s težim oblikom multiple skleroze provodi se najčešće kortikosteroidima, lijekovima protiv bolova i antidepresivima. Kod nekih bolesnika se preporučuje obogaćivanje krvne plazme proteinima.
