Iako se često zna reći da je najteže “biti prorok u svom selu/gradu”, Muzej crvene povijesti u prostorima TUP-a je relativno brzo stekao simpatije dubrovačke javnosti, postao prepoznatljiv i strancima, a od nedavno je dobio i službeno priznanje struke – uvršten je u Državni registar muzeja. O novitetima iz tog kreativnog kutka Gruž porazgovarali smo s jednim od pokretača, Krešimirom Glavinićem, koji s Kristinom Mirošević i Ivanom Lujom razvija ovaj projekt.
Muzej crvene povijesti i službeno je postao muzej – uvršteni ste u Državni registar muzeja – što to znači za vaš rad?
Uvrštavanje u registar za nas prvenstveno znači priznanje našeg dosadašnjeg rada. Postali smo jedna od rijetkih privatnih ustanova u kulturi. Sami proces trajao je više od tri godine.
Svu dokumentaciju koja se sastojala od preko 500 stranica, a uključivala je između ostalog i 5-godišnji plan rada muzeja, inventarni popis eksponata, te razne ugovore i izjave, predali smo još 2019. godine da bi prije nekih mjesec dana došla pozitivna ocjena Ministarstva kulture.
U ove tri godine, posjetila nas je i komisija Ministarstva, a drago nam je da smo svu dokumentaciju uspjeli skupit iz prve i da nije bilo potrebe za nadopunama.
Sudjelovali ste kao Muzej i na Design thinking tjednu u Barceloni, koji se odvijao u sklopu projekta za razvoj urbanog turizma – Tourban. S kakvim iskustvima ste se vratili?
-Sudjelovali smo na Design thinking lab-u u Barceloni, koji je dio EU projekta za razvoj održivog turizma – Tourban. Prijavili smo se na natječaj koji je raspisala DURA, ideja nam je bila razvoj besplatnih tematskih pješačkih staza po Dubrovniku s naglaskom na modernu povijest Dubrovnika, a kojima bi se poticala disperzija turista, smanjenje pritiska na povijesnu gradsku jezgru i promoviranje zdravijih i ekološkijih načina kretanja, a što pješačenje sigurno jest.
Samo prisustvovanje na Design thinking lab-u bio je motivirajući za nas jer smo se upoznali s nekim novim praksama promišljanja i razvijanja poslovanja.
Bili ste i na Međunarodnom sajmu turizma u Poljskoj, zajedno s ostalim izlagačima iz Dubrovačko neretvanske županije- kakva iskustva donosite iz Poljske, koliko je za Muzej važna takva vrsta promocije?
-Predstavljanje u Poljskoj, bilo je naše prvo iskustvo s turističkim sajmovima, te nam je iz tog razloga i bilo zanimljivo. Svakako smatramo da i toj praksi ima mjesta za napredovanje kako našu zemlju i grad promovirati kroz još kreativnije i inovativnije pristupe (npr. uvođenje novih tehnologija).
Kakvi su vam planovi za dalje? Grad je kupio TUP, uvršteni ste u registar hrvatskih muzeja, kakve su vam ambicije?
-Godina je uistinu jako dobro počela. Kupovina TUPa, ulazak u registar muzeja, a jako smo zadovoljni, pa čak i malo iznenađeni početkom predsezone te optimistično gledamo prema naprijed.
Naš cilj ostaje isti: rasti, razvijati se, učiti i biti bolji, raditi na očuvanju, proučavanju i prezentaciji hrvatske baštine iz perioda socijalizma, biti održivi i vraćati zajednici.
Evo, iza nas je otvaranje izložbe Značke – čuvari sjećanja, te proslava Dana rada uz Damira i Luciju iz Male trube. Pred nama je puno radionica i događanja, pozivamo sve da prate naše društvene mreže.
Facebook: Muzej crvene povijesti / Red History Museum
Insragram: Muzej crvene povijesti / Red History Museum
Jeste li spremni partnerski surađivati s Gradom Dubrovnikom na razvoju koncepta „TUP urbana četvrt“ i kako trenutno stoji ta situacija? Kakve su ideje i planovi na stolu – možete li nam malo više reći o tome?
Po pitanju TUPa i nemamo nekih novih informacija. Još uvijek traje primopredaja TUPa i trenutna se situacija može opisati kao – nit’ oni zovu nas nit’ mi zovemo njih. Više puta smo naglasili da smo spremni i voljni sudjelovati u navedenom projektu, također smo svjesni da je taj projekt puno veći od nekolicine nas iz inicijative.
Ipak smatramo kako bi se u ovakav projekt trebalo uključiti i one ljude koji su tu ideju i započeli, koji to mjesto žive i podižu ga na višu razinu,(tzv. bottom up pristup) umjesto da se koriste neki vanjski konzultanti koji, na žalost često, ne poznavajući mikrolokaciju kojoj se pristupa davaju neadekvatna rješenja koja samo zadovoljavaju formu ali ne i funkciju.
Smatramo da smo pokazali da imamo i znanje i volju koja je potrebna za ovakav jedan projekt. Planiramo se ubrzo javiti gradu sa zamolbom za sastanak kako bismo se bolje upoznali s planom grada i kako bi još jednom ponudili našu pomoć. Vidjet ćemo što će od toga sve biti.
