Kad će cjepivo, kako živjeti nakon izlaska iz karantene, pretjeruje li se s mjerama, neka su pitanja na koja nam je odgovore dala prim.dr.sc. Ljiljana Betica Radić, spec.infektolog.
Koja su trenutno najaktualnija saznanja o virusu koji je pokorio svijet?
O samom se virusu relativno puno zna budući dijeli sličnost u 80% s prethodnim koronavirusom SARS-CoV-1 koji se pojavio također u Kini 2002. i 2003. Aktualna pitanja su mutacija virusa i utjecaj na ljudski organizam. Unatoč činjenici što pripada skupini RNA virusa koji imaju česte spontane mutacije u tijeku replikacije, skupina koronavirusa za sada ne pokazuje sklonost velikim mutacijama koje bi mijenjale „ćud virusa“. Vrlo je aktualna tema utjecaja virusa na ljudski organizam i pitanje koliko će dugo trajati otpornost na virus. Prethodni koronavirusi ne stvaraju dugotrajan imunitet.
Kakva je situacija po pitanju istraživanja cjepiva i koliko u prosjeku treba za pronaći cjepivo vremena?
Cjepivo treba biti sigurno i učinkovito, stoga je do sada za registraciju novog cjepiva ili lijeka u pravilu trebalo preko 10 godina; za nedavno cjepivo protiv Ebole koje je išlo po bržem postupku trebalo je 5 godina. Sekvencioniranje gena SARS-CoV-2, uzročnika bolesti COVID-19, objavljeno je još 11. siječnja 2020. što je munjevitom brzinom pokrenulo istraživanja za cjepivo. S obzirom na važnost proizvodnje novog cjepiva, pokrenute su najnovije tehnologije njegove proizvodnje. Već 15. ožujka 2020., nakon što su završila eksperimentalna animalna ispitivanja, započelo je testiranje na ljudima. Temeljem podataka iz Nature reviews-Drug discovery 8. travnja 2020. registrirano je 115 kandidata cjepiva, od kojih su 78 aktivni projekti. Najdalje su otišli mRNA-1273 Moderna, Ad5-nCoV CanSino Biologicals, INO.4800 Inovio, LV-SMENP-DC i pathogen specific aPC Shenzen Geno-Immune Medical Institute. U pripremi su multinacionalni proizvođači vakcina kao Janssen, Sanofi, Pfizer i GlaxoSmithKline. Najviše aktivnosti je u S. Americi 36 (46%), Kini 14 (18%), Aziji (osim Kine) i Australiji 14 (18%) i Europi 14 (18%). Prva registracija cjepiva protiv COVID-19 po žurnom postupku očekuje se početkom 2021.
Obzirom da pratite situacije u cijelom svijetu, na koji biste način vi počeli s popuštanjem mjera budući je ovakva situacija dugoročno neodrživa, i što se tiče gospodarstva, ali i zdravlja ljudi i njihove psihe?
Popuštanje mjera mora biti postupno i slojevito po skupinama, u ovisnosti o riziku bolesti. Najvažnije je zaštititi vulnerabilne skupine: starije, kronične bolesnike, imunokompromitirane, posebice one u domovima umirovljenika, pacijente u bolničkim ustanovama i, naravno, zdravstvene djelatnike koji također često obolijevaju, a ujedno mogu biti prenositelji infekcije na najvulnerabilniji dio stanovništva.
Globalna strategija, kao i strategija Hrvatske, jest očuvanje zdravlja ljudi. Ali, ako se prisjetimo definicije zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije, znamo kako zdravlje predstavlja tjelesno, duševno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti. Sukladno Otawskoj povelji o unapređenju zdravlja, preduvjeti za zdravlje su: mir, krov nad glavom, obrazovanje, hrana, prihod, stabilan eko sustav, održivi resursi, socijalna pravda, pravičnost u zdravlju. Ukoliko su uvjeti skromniji i pravo na zdravlje se, nažalost, teže ostvaruje. Iz dosadašnjih istraživanja za druge bolesti zna se kako „bogatiji“, u pravilu, općenito manje pobolijevaju i žive duže od siromašnih.
Mislite li da će se drugi val epidemiološke krize pojaviti kada se popuste mjere i što bi onda trebalo napraviti, hoće li zdravstveni sustav ponovno biti u krizi?
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na opasnosti s karantenom, jer tamo gdje odmah nisu donesene druge snažne zdravstvene mjere bolest će se vratiti kad ukinemo restrikcije kretanja.
Dakle, sve ovisi o rezultatima poštivanja dosada poduzetih mjera, kao i o mjerama koje su paralelno poduzete tijekom trajanja karantene. Važne zdravstvene mjere za smanjenje daljnjeg širenja i ublažavanja utjecaja pandemije su: pronalazak bolesnih, njihova izolacija i pronalaženje njihovih kontakata – za što je nužno pojačano testiranje, a moguće prepreke potrebno je pravovremeno predvidjeti i otkloniti. Mjere u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije su prioritet. Sve države, koje preporučuju pacijentima da zbog COVID-19 ili drugih bolesti bez najave ne dolaze u ambulante liječnika opće prakse i u bolnice, moraju osim hitne pomoći osigurati alternativne načine za nadzor u zajednici, poput telefonskih linija za pomoć, posebice informatičke on-line platforme i dr. Traženje kontakata trebalo bi se nastaviti u svim fazama epidemije.
Kako bi trebao izgledati život kada izađemo iz karantene, a još uvijek ne bude cjepiva, kako bi se ljudi trebali ponašati?
To je hipotetsko pitanje za najcrnji scenarij…. ako se virus nastavi širiti pandemijski a bez cjepiva, možda život AVATAR-a ?!
Vjerujem da je znanost sposobna nositi se s aktualnim izazovima i da do takvog scenarija neće doći. Temeljnim problemom držim problem nejednakosti u zdravlju, što je posljedica nejednakih mogućnosti. Temeljne odrednice Projekta Svjetske zdravstvene organizacije „Zdravlje za sve za 21. stoljeće“ je pravičnost i solidarnost i tomu treba težiti. Također, sve zemlje trebaju pokrenuti aktivnosti koje će utjecati na preduvjete za zdravlje, kao što su ekonomske, socijalne i kulturalne potrebe i prava.
Mjere fizičke distance u zajednici trebat će se i dalje provoditi proaktivno uz aktivan angažman zajednice. Pranje ruku i upotreba maski za lice kod osoba s respiratornim simptomima trajna je mjera koja pridonosi smanjenju širenja COVID-19 u zajednici.
Kako gledate na one gužvu koja se pred Veliki petak stvorila na mulu gdje se kupovala riba, jesu li ljudi osvijestili problem virusa ili im je više dosta svega i misle da se pretjeruje? I, je li se pretjeralo?
U vašem pitanju je i puno odogovora, Izgleda da je na sreću sve prošlo bez posljedica. Trebamo i dalje biti strpljivi, „ne prenagljujmo se“ FESTINA LENTE.
