Usprkos naporima koji su posljednjih godina uloženi u promicanje veće ravnopravnosti spolova na domaćem tržištu rada, u Hrvatskoj su žene i dalje potplaćene u odnosu na muškarce. Pomalo iznenađujuće, najveće razlike u mjesečnim primanjima nalazimo među onima s najvišim stupnjem obrazovanja.
Potvrdilo je to istraživanje koje je povovodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena proveo servis MojaPlaća, usporedbom mjesečnih primanja muškaraca i žena u različitim zanimanjima.
Plaće i dalje na strani muškaraca
Prema istraživanju, žene u Hrvatskoj imaju čak 16% nižu plaću od muškaraca. Konkretnije, prosječna plaća muškaraca iznosi 7.933 kuna, što je čak tisuću dvjesto kuna više od mjesečnog prihoda žena (6.651 kunu).
Zanimljivo, najveće razlike u plaći pronalazimo među onima s najvišim stupnjem obrazovanja – žene s završenim postdiplomskim studijem ili MBA poslovnom školom imaju 21% niže plaće u odnosu na jednako obrazovane muškarce. Najmanje razlike su prisutne kod zaposlenika sa srednjom stručnom spremom gdje su radnice 17% slabije plaćene od svojih muških kolega.
Zajedno s godinama radnog iskustva, raste i jaz u visini primanja
Također, umjesto da se jaz u mjesečnim primanjima smanjuje s godinama radnog iskustva, on se povećava.
Naime, žene koje imaju manje od godinu dana radnog iskustva zarađuju 10% manje u odnosu na jednako (ne)iskusne muškarce. Među onima s 3 do 5 godina staža razlika u plaći raste na 16%, a najveći nesrazmjer (18%) pronalazimo kod zaposlenika s više od šest godina iskustva.
Povezano s time, razlika u plaćama najmanja je kod radnicima u dobi od 17 do 24 godine, gdje su žene u prosjeku 13% manje plaćene od svojih muških kolega. Razlika se povećava na 16% među onima dobi od 25 do 34 godina, na 18% u dobnoj skupini od 35 do 44 godine, dok je rascjep u zaradi najveći među radnom snagom starijom od 45 godina (21%).
Najveći jaz pronalazimo u Međimurskoj županiji
Najveću neravnopravnost u plaćama muškaraca i žena susrećemo u Međimurskoj (-22%) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (-20%). S druge strane, taj jaz je najmanje izražen u Požeško-slavonskoj (-1%) te Virovitičko-podravskoj (-4%) županiji.
Privatne tvrtke u stranom vlasništvu rade najveću razliku
Među tvrtkama, barem kada je riječ o njihovoj veličini, nema prevelike razlike u tome koliko potplaćuju svoje radnice. Pa je tako najmanja razlika u mjesečnim primanjima muškaraca i žena u tvrtkama od 50 do 249 zaposlenika (-14%), dok je najveća (-16%) u tvrtkama preko 1000 zaposlenika.
S druge strane, raskorak u plaćama je vidljiviji u privatnim tvrtkama nego što je to slučaj u kompanijama u državnom vlasništvu. Konkretnije, u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu žene su plaćene 15% manje nego muškarci, dok su u stranim kompanijama plaćene 18% manje. U državnim tvrtkama muškarci zarađuju 8% više,, baš kao i u javnoj i lokalnoj samoupravi te udrugama.
Nesrazmjer u primanjima najprisutniji je među tvrtkama iz sektora Prodaje (-19%), Financija (-17%), IT i telekomunikacija (-17%), Turizma (-17%) i Proizvodnje (-17%).
Najviše napora u izjednačavanju plaća ostvarile su kompanije koje posluju u djelatnosti Poljoprivrede (-4%) i Javne uprave (-5%).
Na istom radnom mjestu žene su u prosjeku 8% manje plaćene od muškaraca
Jedan od razloga zbog kojeg žene zarađuju manje od muškaraca, pored onog da češće karijeru stavljaju na pauzu zbog obiteljskih razloga, je i taj da žene češće rade u slabije plaćenim djelatnostima kao što su turizam i ugostiteljstvo te prodaja. Pogledamo li plaće po pozicijama, žene u prosjeku imaju 8% manje plaće od muškaraca na istom radnom mjestu.
Gledajući po radnoj poziciji, najveća razliku u plaćama po spolu prisutna je na sljedećim pozicijama: dizajner (žene su u prosjeku 38% manje plaćene), krojač (-33%), direktor financija (-33%), administrator baze podataka (-33%) te voditelj odnosa s klijentima (-30%).
S druge strane, žene su u prosjeku više plaćena na poslovima radio ili TV voditelja (žene su 40% više plaćene nego muškarci), media planera (+39%), IT menadžera (+35%), koordinatora zaštite na radu (+25%) te business development menadžera (+20%).
Plaće u drugim zemljama – Paylab
Najnovija analiza međunarodne web stranice Paylab.com koje je dio i servis MojaPlaća potvrđuje da žene zarađuju manje i u drugim zemljama.
U zemljama centralne Europe možemo uočiti značajnije razlike u plaćama nego u drugim europskim zemljama. To je uglavnom zbog različite orijentacije gospodarstva s uravnoteženijom zastupljenošću oba spola na najtraženijim pozicijama na tržištu rada.
U odnosu na zemlje u srcu najstarijeg kontinenta, u Hrvatskoj je razlika znatno manja. Dok žene u Hrvatskoj zarađuju 16% manje u odnosu na muške kolege, u Poljskoj ta razlika iznosi čak 26%, dok u Slovačkoj i Češkoj žene zarađuju 24% manje u odnosu na muške kolege.
Koji čimbenici utječu na rodnu razliku u plaćama?
Mnogo je razloga za nejednakost plaća; na brojke možda ne utječe nužno samo diskriminacija, već i različite preferencije posla. Žene su zastupljenije u djelatnostima koje su tradicionalno slabije plaćene: tekstilna industrija, turizam, prodaja te uslužne djelatnosti.
Drugi čimbenik koji utječe na rodnu razliku u plaćama je porodiljni dopust. U većini zemalja majke su i dalje te koje odlaze na porodiljni dopust radi brige o novorođenom djetetu. Dok su žene i po nekoliko godina na porodiljnom dopustu, njihovi muški kolege stječu iskustvo u radu, što je često povezano s povećanjem plaća.
Međutim, u mnogim regijama još uvijek se možemo susresti s učinkom rodnih stereotipa. Žene i dalje nisu odgajane na način koji će motivirati an ozbiljno posvećivanje karijeri. U mnogim zemljama i kulturama muškarci se i dalje smatraju hraniteljima obitelji, dok su žene ‘zadužene’ za brigu o kućanstvu i djeci.
Istodobno, susrećemo se s činjenicom da su žene zbog povijesnih etiketa manje samouvjerene na tržištu rada, što im otežava i pregovore o plaćama i prilikom zapošljavanja i prilikom traženja povišice. Također, kada žene uđu u pregovore o plaćama, u pravilu moraju pregovarati s muškim menadžerom.
