LIFESTYLE
13.10.2019 u 12:51

PREDSTAVLJAMO
Ivana Paladin Soče s dvije diplome došla je raditi u Dubrovnik, a dovela je i muža, na čemu su joj njegovi roditelji zahvalni

Odrasla je u Sinju, studirala u Zagrebu, završila dva paralelna studija na agronomiji, zaljubila se u Dubrovčanina i onda, umjesto da on nju dovede u Grad, ona je dovela njega. Zaposlila se putem natječaja za stručno osposobljavanje na Sveučilištu u Dubrovniku, točnije u Zavodu za mediteranske kulture. Naša sugovornica, inženjerka fitomedicine i vinarstva, oduševljena je majkom prirodom. Na poslu je proučava i s njom surađuje, a u slobodno vrijeme je fotografira. Upoznajte Ivanu Paladin Soče.


komentara  0

Dvadesetosmogodišnja Ivana odmah je pristala na razgovor. Nije komplicirala jer čini se da ona u životu sve pojednostavni. Voljela je prirodu i upisala Agronomski fakultet u Zagrebu.

- Bila sam prva generacija državne mature. Moj prvi izbor je bila geografija na PMF-u u Zagrebu, ali upisna kvota je bila 30 studenata i nisam upala, dok sam na Agronomiji bila druga na listi. Prvu godinu na zaštiti bilja sam položila u roku i s dobrim ocjenama, ali nije mi to bilo to i htjela sam se prebaciti na neki drugi studij. Zahvaljujući ocu koji mi je u jednom u razgovoru rekao: „ pa dobro, vidi, kad ti dođu stručni predmeti, ako i daje budeš nezadovoljna, prebaci se“, upisala sam drugu godinu. Dođu tako i stručni predmeti i doživim klik. Zaštita bilja me je zaintrigirala.

Što je to zaštita bilja?

- Zaštita bilja je smjer dodiplomskog studija (3 godine), a kasnije se zove fitomedicina na diplomskom studiju (5 godina). Ukratko to je jedna od grana poljoprivrede koja nastoji štetočine (štetnike, korove i bolesti) te štetu koju čine poljoprivrednim usjevima svesti na najmanju moguću mjeru.

Znači proučava pesticide, insekticide…Mogu li se klasična sredstva za zaštitu bilja zamijeniti nekim drugim ekološki prihvatljivijim proizvodima?

- Mogu, naravno. Primjerice, ako se bavite ekološkim uzgojem vinograda, u zaštiti od bolesti možete koristiti  bakar i sumpor. Zatim imate dalmatinski buhač, prirodni izvor insekticida piretrina. Kod tih preparata jedino treba paziti kada ih primijeniti, po kojim vremenskim uvjetima i u kojem stadiju razvoja biljke.

Što mislite o biodinamičkim vrtovima u kojima se sadnjom kombinacija bilja pokušavaju suzbiti bolesti i napadi štetnika?

- Biodinamički uzgoj je jedan od temelja ekološke poljoprivrede. Kombinacija bilja u vrtu ima učinak na smanjenje štetnika, ali mišljenja sam da nije u potpunosti uspješno. Ipak tu nisu u odnosu samo dvije biljke, već utjecaj ostalog bilja u vrtu, klimatskih promjena i drugog.  Što se tiče odnosa dvije vrste bilja, znam da je dobra kombinacija mrkva - luk. Mrkva svojim mirisom tjera lukovu muhu, a luk svojim mirisom tjera mrkvinu muhu.

Ivana je uz fitomedicinu studirala i završila i vinarstvo i to uz stipendiju.

- Dok sam još živjela u Sinju, nekad sam znala ocu pomagati u vinogradu s poslovima koje sam mogla odraditi, tipa plijevljenje. Tijekom studija s njim sam pričala o poslovima u vinogradu, oko vina… I tako, dok sam bila na diplomskom studiju fitomedicine, upisala sam paralelno i vinarstvo i vinogradarstvo, najviše zbog znatiželje. Prijavila sam se za stipendiju koju dodjeljuju članice udruge Women on wine (WOW) i dobila je. Cilj stipendije je potaknuti žene na bavljenje vinarstvom. Ta stipendija mi je olakšala studiranje.

Iako sanja da jednoga dana ima vlastiti vrt, Ivana je trenutno zadovoljna radom u rasadniku Zavoda za mediteranske kulture u Čibači, gdje pomaže u uzgoju više od 150 vrsta različitog bilja.A kako je došla do Dubrovnika?

- Nakon završetka studija, tražila sam posao i na internetu vidjela natječaj za stručno osposobljavanje na Sveučilištu u Dubrovniku, točnije u Zavodu za mediteranske kulture. Prijavila sam se iz dva razloga. Zato što sam bila nezaposlena, i zato jer mi je, tada dečko, današnji muž, iz Grada. Upoznali smo se na studiju, a kako primljena sam na stručno osposobljavanje u Dubrovnik i njega sam sa sobom povukla -  kaže Ivana i kroz smijeh dodaje -  mislim da su mi njegovi roditelji zahvalni na tome.

Kako Vam se sviđa život u Gradu?

- U usporedbi sa Zagrebom, puno je više sunčanih dana, ugodnija je klima i stoga se odmah bolje osjećam. Volim čuti neku staru dubrovačku riječ, a od običaja istaknula bih kolendavanje. Kolenda stvori pravi radosni božićni duh. Nervira me jedino, kada me pojedini ljudi čuju kako govorim ikavicom, i onda to iritantno pitanje: „a ti nisi odavde?? sezonac??“

Što je točno radite u Zavodu za mediteranske kulture?

- Svaki radni dan je novi izazov i niti jedan nije isti. S kolegama iz Zavoda radim na dva važna nacionalna projekta Ministarstva poljoprivrede. Prvi je, i meni najvažniji, projekt podizanja bezvirusnih matičnih nasada agruma.Drugi je program očuvanja biljnih genetskih izvora.

Osim poslova vezanih za projekte, obavljam poslove vezane za proizvodnju sadnog materijala. Zavod ima dugu tradiciju proizvodnje bilja karakterističnog za naše podneblje. Imamo preko 150 različitih vrsta i sorata, od aromatičnog bilja, trajnica, grmova do mediteranskih voćaka. Nije to baš lagan posao kao što se čini. Često čujem: "Ti radiš s biljkama, blago tebi". Za one koji ne znaju „rad s biljakam“ iziskuje dosta truda i fizičkog rada. Često sam i na terenu zbog projekta očuvanja biljnih genetskih izvora, najčešće po Dubrovačkom primorju i Elafitima.

U sklopu RE-DU projekta održali ste predavanje o kompostiranju. U srijedu 16. Listopada opet ćete predavati u Lazaretima u sklopu Dana kolektivne sadnje drveća. Zašto je kompostiranje važno za očuvanje okoliša?

- Kompost je smjesta raznih biljnih ostataka kućanstva i, poljoprivrednog gospodarstva, koji su prerađeni radom mikroorganizama i služe za dobivanje visokokvalitetnog organskog gnojiva.

U današnje vrijeme odlaganje kućnog otpada postalo je jedan od glavnih problema zaštite okoliša, a jedan od uspješnih načina u rješavanju ovog problema je otpadni materijal ponovno uključiti u prirodni ciklus. Ova je činjenica važna ako se uzme u obzir da otpadne tvari kućanstva mogu sadržavati skoro 50% biorazgradivih komponenti. Početak procesa  kompostiranja kućnog otpada kreće od samog prikupljanja otpada u kućanstvu. Idealan način bio bi kada bi se otpadci kućanstva odmah selektirali na biorazgradivi i drugi otpad, pa bi se tako dobili "čistiji" otpad,  koji može direktno ići proces kompostiranja.

Je li moguće živjeti u stambenoj zgradi i kompostirati?

- Pa jest, ako imate balkon, možete napraviti svoj mali komposter. Samo treba paziti što se u njega baca da se ne stvori neugodan miris. Ja sam ipak za kompostiranje u vrtu.

Jeste li razmišljali ikada o napuštanju Hrvatske?

- Nisam.  Kada pogledam što se događa u svijetu, Hrvatska je donekle mirna i sigurna država. Imamo ono što neki drugi mogu samo sanjati i mislim da  nigdje nije ljepše živjeti nego u vlastitoj zemlji.

Imate li neki hobi?

- Trenutno sam na poslijediplomskom studiju i nemam baš puno vremena, ali ako ga nađem, volim izaći van u prirodu. Prošetati i fotografirati nešto neobično. Čudo je majka priroda.


Katarina Fiorović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija