KULTURA
28.09.2019 u 08:26

Znate li što je Milan Prelog napravio za Dubrovnik?

Povodom 100. obljetnice rođenja Milana Preloga, koji je svojim djelom kao znanstvenik i teoretičar, konzervator i sveučilišni profesor obilježio četrdesetak godina hrvatske povijesti umjetnosti, a osobito Dubrovnika, Društvo arhitekata organiziralo je predavanje o ovom iznimnom, prije svega, učitelju, a zatim znanstveniku, povjesničaru umjetnosti i konzervatoru, koje je održala, njegova studentica Maja Nodari.


komentara  0

Milan Prelog bi je čovjek širokog znanja i nezasitne znatiželje, pokrenuo je niz promjena, istraživanja, napisao brojna djela, koja su se počela izdavati, ponajviše posthumno, a zaslužan je i za metodologiju izrade arhitektonske podloge srednjovjekovnih gradova na našoj obali.

"Prelogova interpretacija povijesnih cjelina, stalna težnja integralnoj zaštiti baštine usredotočene na interdisciplinarnoj sintezi ostavila je duboki trag, jer mu je djelo uzorak iznimne tematske i intelektualne širine.
Dio njegovog istraživačkog i znanstvenog opusa posvećen je Dubrovniku, čija je povijesna jezgra zahvaljujući Prelogu i izradi dokumentacije najviše razine, mogla na prvoj sjednici Komiteta za svjetsku baštinu  UNESCO-a 1979. biti upisana na Listu svjetske baštine", istaknula je Maja Nodari.

Prelog je 60-ih godina 20. stoljeća počeo s istraživanjima i opisivanjima Poreča, a potom i drugih gradova i naselja u Istri,na Kvarneru i u Dalmaciji.

Dubrovnik mu duguje posebnu zahvalnost jer je 1972. pokrenuo najveće do tad, a vjerojatno i do danas, interdisciplinarno istraživanje baštine Dubrovačke republike od Pelješca do Konavala, koje je trajalo pune tri godine. Rezultat je bio ulazak Dubrovnika na listu zaštićene svjetske baštine u jakoj konkurenciji s egipatskim piramidama, Damaskom, Versaillesom... najboljim od najboljeg.

I Maja Nodari bila je njegova učenica/studentica te smatra kako je spomenuto istraživanje; koje je rezultiralo s 10 tisuća tiskanih stranica, 3 000 arhitektonskih snimki i 7 000 znanstvenih radova, o Dubrovniku i okolici, te brojnim doktoratima i magisterijima, kao i interpretacija baštine, kroz prostor, vrijeme i ljude, interdisciplinarno; nemjerljiva vrijednost koju je Prelog ostavio Dubrovniku i cijeloj Hrvatskoj u zalog.

Prelog je istraživao i ljetnikovce Rijeke dubrovačke, koji su i u njegovo doba bili zapušteni i napušteni, a smatrao ih je jedinstvenim spomenicima renesansne arhitekture i prikaza života tadašnjih Dubrovčana. Te je za njih skovao sintagmu "baština bez baštinika", koja za riječke ljetnikovce vrijedi, kaže Nodari, danas više nego ikad.

Rođen u Osijeku, školovan u Zagrebu, Prelog je kao veliki stručnjak za srednjovjekovnu arhitekturu i umjetnost istraživao i obrađivao obalne i otočne gradove, ali je predavao na zagrebačkom sveučilištu i uveo velike promjene na katedri Povijesti umjetnosti. Uveo je u to komunističko doba kolegij ikonografije, zatim povijest urbanizma i povijest naselja.

Bio je suosnivač Instituta za povijest umjetnosti, ali i zastupnik u tadašnjem Saboru u Zagrebu i Skupštini u Beogradu, gdje se zalagao za zakonsku regulativu i zaštitu baštine, u čemu je i uspio. Osim svega nabrojanog Prelog je u vrijeme, kad se urbanizam nije mogao odvojiti od umjetnosti, odnosno znanosti, sudjelovao u izradi urbanističkih planova raznih gradova, a osobito Dubrovnika.

"U vrijeme kada nitko nije govorio o nematerijalnoj baštini, on je svoje studente poučavao o tome. Uvijek nam je govorio kako su sve te građevine i umjetnine izgradili neki više ili manje obrazovani i umješni ljudi i da se na toj arhitekturi uvijek vidi njihov trud, žrtva i ulaganje vremena i truda i kako to treba poštivati i sjećati ih se", kazala je Nodari.

Dodala je kako su Prelogovo najveće bogatstvo njegovi učenici: povjesničari umjetnosti, konzervatori, arhitekti, urbanisti, fotografi, koje je poštivao i nesebično im usmenom predajom prenosio svoje široko znanje i ideje.

Iz predavanja koje se održalo u Galeriji Dulčić, Masle, Pulitika, moglo se saznati puno o ovom iznimnom čovjeku i znanstveniku, učitelju koji je znanost htio približiti ljudima, povjesničaru umjetnosti koji je postavio osnove za buduću zaštitu kulturne baštine u Hrvatskoj, na koju se oslanjamo i danas. Odnosno od nje i živimo.


K.Fiorović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija