VIJESTI
20.07.2019 u 19:30

Što više zagađuje zrak u Dubrovniku, kruzeri ili automobili?

Je li zrak u Dubrovniku onečišćen sumpor-dioksidom? Studija Udruge "Transportation and environment" koja je nedavno objavljena tvrdi da kruzeri zagađuju zrak više od svih automobila koji voze dubrovačkim cestama? O ovoj studiji, koja nas je svih zabrinula, kontroli ispušnih plinova i upotrebi teškog goriva na kruzerima razgovarali smo s lučkim inspektorima Nikolom Beusanom i Igorom Jadrušićem te pročelnikom Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku Žarkom Koboevićem


komentara  2

Od doc. dr. sc. Koboevića tražili smo komentar na istraživanje.

-Kad ste mi poslali zahtjev za intervju na ovu temu pročitao sam cijelu studiju. Kao znanstvenik uvijek preispitivam i držim se i onih starih mudrosti pa i „Ne gledaj što, nego tko govori“. Tako sam i ovdje prvo pogledao imena ljudi koji studiju potpisuju. Glavni koordinator Udruge i glavni autor studije je doktor političkih znanosti i međunarodnih odnosa Faig Abbasov. Stručni tim, koji se navodi u studiji, također su doktori znanosti, neki i prirodnih i tehničkih, ali nitko od njih nije stručnjak za brodove, promet i ispušne plinove. To je otprilike kao da na pregled srca idete u dermatologa, iako je i on liječnik koji je završio medicinu. Nadalje, kad sam tražio odakle potječu podaci, nisam uspio pronaći informaciju. U izvorima nema niti jednog rada koji je objavljen u znanstvenim časopisima. Dakle, nije riječ o znanstvenom istraživanju, koje bi nam bez sumnje otkrilo stvarne podatke, nego o studiji, koja ne podliježe nikakvoj reviziji i koja može imati i ovakve i onakve zaključke, ovisno o želji onoga tko naručuje i plaća studiju.


Želite reći da ova studija, kao i druge studije, recimo o utjecaju pojedinih projekata na okoliš, kao što je Golf resort na Srđu, HE Ombla...nisu utemeljene na stvarnim podacima?

- Da, upravo to želim reći da studije za razliku od znanstvenih istraživanja i članaka ne podliježu revizijama i ne moraju biti temeljene na stvarnim mjerenjima podataka. I stoga mogu imati i ovakve i onakve zaključke. Stoga ih nikad ne bi trebali uzimati kao istinu. Procjenjivati da 28 000 automobila, registriranih u Dubrovniku, ispuštaju određenu količinu ispušnih plinova, a ne uzeti u obzir silne taksiste, ubere i rent a car vozila, koja nisu registrirana u Gradu, nego drugdje, ne uzimati u obzir brzinu kretanja u gužvi u kojoj se vozi često prvom-drugom i više od pola sata ljeti, ne uzeti u obzir transfer to je neozbiljno. Također su procijenili proizvoljno ispuštanje plinova s kruzera jer nije isto je li brod stoji u luci i radi mu jedan dizel agregat ili plovi i rade mu sve propele. Njihovi su brojevi pretpostavke. Računao sam i ja, a imam sigurno više iskustva od njih, i podaci su sigurno netočni. Bavim se cijeli život brodovima i okolišem, kao upravitelj stroja, potom i kao znanstvenik, pa studiju koju potpisuje doktor politologije i pri tom citira sam sebe i ne poziva se na nikakvu uobičajenu literaturu, ne mogu shvatiti ozbiljno i nitko je ne bi trebao shvatiti ozbiljno.

Znači Vi smatrate da cestovni promet više zagađuje od kruzera u luci?

- Ne, ja to ne znam i ne mogu tvrditi ni jedno ni drugo. Ono što je sigurno jest da goriva koja koriste kruzeri i veliki brodovi zaista  proizvode više SOX-a, nego goriva koja koriste kamioni i auti. Tu nema dileme. I bez ove studije znamo da sve što gori i sve što radi proizvodi ispušne  plinove, pa i zelena menestra i grah s kobasicom. Sve to onečišćava zrak, ali pitanje je u kojoj mjeri. Po ovoj studiji ispada da više nema živih pomoraca na kruzerima jer su oni 24 sata po nekoliko mjeseci ispod tih ispušnih plinova, to dišu mjesecima, svaki dan. Ipak većina ih je i dalje živa i zdrava. Činjenica je da nitko u Dubrovniku još nije mjerio i došao do izmjerenih rezultata koliko je ispušnih plinova i kojeg sastava s brodova, a koliko je iz automobila izašlo. A to je jedini način za usporedbu podataka i donošenje zaključka.

Nešto se mjeri na Žarkovici, ali kako se može napraviti poveznica podataka sa Žarkovice s kruzerima ili s autima ili sa psima, konjima ili magarcima s Bosanke i Brgata. Ne mogu odoliti, a ne biti i malo ironičan na nečije pretostavke. Stvarno bih volio napraviti takvo istraživanje. Živim u Gružu i prije nekoliko godina znao bih tu i tamo osjetiti miris sumpora, sumpornog dioksida. To je slično mirisu sumporele za bačve. Moram Vam reć da zahvaljujući inspektoru Nikoli Beusanu iz Lučke kapetanije i nedavno zaposlenim Igoru Jadrušiću i Jošku Vlašiću, jedino Dubrovnik u našoj državi zabranjuje upotrebu skrabera i visoko sumpornog goriva u luci. Oni su natjerali Carnival da prebacuje na dizel u Gružu pa se zadnjih godina sumpor u zraku ne osjeća.

I upravo tijekom intervjua s dr. Koboevićem u njegov su ured došli inspektori Nikola Beusan i Igor Jadrušić, pa smo ih priveli pred mikrofon, da nam objasne što su to oni napravili.


- Prema Marpol konvenciji za brodove u međunarodnoj plovidbi brodovi u međunarodnim vodama i punoj plovidbi imaju pravo koristiti teško gorivo s 3,5 posto sumpora. U lukama moraju prijeći na lakše gorivo, obično je to dizel, s 1,5 posto sumpora. To je 2015. Stupilo na snagu. U Velikoj Britaniji, na Baltiku i Sjevernom moru ta je granica smanjena na 0,1 posto SOX-a sumpora. Kako su i ovu konvenciju donijeli političari, tako u njoj neodređeno stoji da brodovi na lakše gorivo trebaju prijeći „as soon as possible“ (što je prije moguće). To je dakle rastezljiv vremenski pojam.

Kad je Marpol stupio na snagu brodari su umjesto lakšeg goriva, ugrađivali tako zvane otvorene pročišćivače ispušnih plinova, skrabere. Oni rade tako da tuširaju dimnjake i sprječavaju ispuh plinova u zrak, ali onda vode onečišćene sumporom i drugim, uz određeni monitoring ispuštaju u more u luci. Atena, Venecija, Split dozvoljavaju upotrebu skrabera. Mi smo je u Dubrovniku zabranili pa tako brodovi kad dolaze u Gruž moraju prijeći na lakše gorivo jer ne mogu koristiti pročistač, a i inspekcijama i brojnim kaznama koje smo naplatili lani i preklani, natjerali smo ih da poštuju naša pravila, kaže nam Nikola Beusan.

Ne razumijem, kako se ti pročišćivači mogu koristiti u Splitu, a u Dubrovniku ne, kad smo ista država i vrijede isti zakoni i propisi?

- U ovom slučaju hrvatski propisi su također neodređeni, ne zabranjuju niti dozvoljavaju upotrebu skrabera. Ali mi smo se uhvatili jedne dosta općenite rečenice koja kaže da brodovi ne smiju zagađivati more. I od toga smo krenuli. Dokazali smo da upotreba skrabera zagađuje more i počeli naplaćivati kazne. Carnival je doveo svog čovjeka koji se bavi zaštitom okoliša, koji nam je držao predavanja, pisali su pritužbe Ministarstvu...ali nisu nas uspjeli slomiti.

Hrvatski zakon tako kaže, a mi ga primjenjujemo. Kazna za kruzere koji u luci ili u obalnom moru dubrovačkog akvatorija, koriste teška goriva ili u more ispuštaju vodu zagađenu ispušnim plinovima ili fekalijama je 300 000 kuna. I dosta smo ih mi naplatili tako da sada kad dolaze u Dubrovnik, brodovi imaju drugačiju proceduru. Ne riskiraju, a mnogi i dva sata prije ulaska u porat prebacuju na dizel. To što smo mi napravili nije neki podvig, nego samo znanje i iskustvo i volja da zaštitimo naše more, što je više moguće. Na kraju krajeva, svi smo mi na moru u slobodno vrijeme. Svi s obiteljima živimo u Gradu i stalo nam je da se što manje zagađuje, navodi Igor Jadrušić.

Čitatelji nam često šalju fotografije i snimke crnog dima koji izlazi iz dimnjaka brodova u Gružu i kraj Lokruma. Crni dim izgleda zlokobno, a često se dogodi da jedan brod pušta bijeli, a drugi do njega crni dim. Znači li to da koriste različita goriva?

- Svaki brod zadimi kad da gasa, kad kreće. To nije problem, problem je gorenje kontinuirano korištenje teškog goriva u luci. Crni dim je čađa, neizgoreni ugljik, koji je najmanje štetan. Potpuno proziran dim može imati više sumpora od crnog dima. Po boji dima ne može se ustanoviti štetnost, objašnjava Beusan.

A kako utvrđujete da brod koristi teška goriva? Rečeno je unaprijed da nema mjerača kvalitete zraka u Gružu, a sigurno ne možete pregledati svaki brod koji pristane u Gruž?

- Kao port state časnici, inspektori koji rade pri Kapetaniji, ali pod licencom International Maritime Organization (IMO) koji ima svoj kod časti, redovite edukacije i obuke za sve inspektore diljem Europe, pregledavamo brodove prema IMO prioritetu. Ako mi preko satelita Clean Sea dobijemo podatke da brodovi u međunarodnim vodama ispuštaju, nešto neobično, ili dobijemo dojavu da neki brod dimi više nego obično, možemo promijeniti prioritet. Kad brodovi dođu u luku pristupamo inspekciji. Pregled traje 4 do 5 sati.

Pregledavamo računalo broda i sve podatke o procedurama plovidbe i brodske dnevnike, zatim odradimo vježbe i provjerimo rad najvažnijih strojeva za navigaciju i makine. Među ostalim mjerimo temperaturu na početku motora. Prema toj temperaturi možemo utvrditi koje gorivo brod koristi. Ako je temperatura  oko 40-50 stupnjeva, gorivo je lakše, s manjim udjelom sumpora, a ako je veća od 50- 60 stupnjeva riječ je o teškom gorivu. Da bismo naplatili kaznu, to moramo dokazati analizom, pa zovemo akreditirani laboratorij koji uzima uzorke goriva i nakon 48 sati, dobijemo rezultat, objašnjava Jadrušić.

Ali brod je već isplovio iz luke.

- Da, ali ti se brodovi uvijek vraćaju, pa plate kad se vrate , a ako se nekim slučajem ne vraćaju u Dubrovnik, mi rezultate šaljemo u sljedeću njihovu luku gdje im inspektori naplate kaznu. Sve kazne ionako idu u državni proračun, bez obzira gdje se ustanovi prekršaj. Godišnje imamo pravo na uzimanje 7 uzoraka, a ako procijenimo da ima razloga i potrebe, možemo naručiti i ekstra analize, dodaje inspektor.

Bude li potrebe?

- Brodovi na kružnim putovanjima i njihove kompanije u posljednje dvije godine zaključili su da se u Dubrovniku ne isplati kršiti pravila. U njihovim Matrixima procedura za pristajanje u luke naišli smo na bilješke u kojima se posada upozorava na stroge inspektore u Dubrovniku. Na primjer piše da se u Zadru treba poštivati Marpol, a u Dubrovniku pravila Lučke kapetanije. Ove godine nismo  naplatili niti jednu kaznu, a kontrole, kao i lani i preklani i prije provodimo redovito, kaže Beusan.

Rekli ste prethodno da u Baltiku i Sjevernom moru udio sumpora u brodskom gorivu mora biti 0,5 posto. Zašto i Hrvatska nema tu nisku granicu?

- Svaka država u Europskoj uniji sama za sebe može donijeti takvu odluku. S obzirom na broj zemalja i različite kulture i interese u Mediteranu bi bilo teško donijeti takvu odluku, ali Hrvatska bi to za sebe mogla. Zašto to ne radimo? To je pitanje za političare?

Kako vi komentirate studiju, koja je nedavno objavljena, a koja tvrdi da ispušni plinovi s kruzera zagađuju zrak u Dubrovniku više od svih ispušnih plinova automobila?

Već neko vrijeme mi govorimo da bi trebalo mjeriti kvalitetu zraka u Dubrovniku. Finci i Nijemci su za praćenje svoga onečišćenja uz rijeku Elbu postavili mjerače zagađenja zraka, ali zbog strujanja zraka nisu dobili prave rezultate, pa su mjerače postavili na mostove ispod kojih se kruzeri sidre. Upoznati smo s međunarodnom praksom jer smo stalno na seminarima i obukama na koje dolaze inspektori iz cijele Europe. Mi smo predložili da bi se u Dubrovniku zagađenje ispušnim plinovima s kruzera moglo mjeriti pomoću drona, koji bi kad je brod u luci nadlijetao dimnjak i sakupljao uzorke plinova.

Dronovi se danas koriste za razne svrhe u brodarstvu na primjer za pregled tankova na tankerima, zašto ne i za nadzor ispušnih plinova. Takav dron mogao bi mjeriti i zagađenje zraka od cestovnog prometa, na primjer da nadlijeta određena raskrižja, ulice...Kad bismo imali takve podatke, mogli bismo uspoređivati zagađenje zraka od strane brodova i od cestovnog prometa, zaključuje inspektor Nikola Beusan.

Ima li nade da dobijemo takve podatke?

- Pa mislim da bi u interesu Grada Dubrovnika bilo da financira jedno takvo istraživanje i da ima istinite podatke i da se nadalje ravna prema njima. Nikome to nije u interesu više nego građanima Dubrovnika. Mi svi živimo u ovom gradu, dišemo ovaj zrak i kupamo se u ovom moru. Javni je interes imati točne podatke o zagađenju, a ne neke studije koje su zasnovane na pretpostavkama, a pobuđuju strah kod ljudi, kaže dr. Žarko Koboević.

2021. na snagu stupaju stroža pravila. Udio sumpora u gorivu za brodove na svjetskoj razini bit će 0,5 posto, a u zemljama SECA (Baltik i Sjeverno more) 0,1 posto. Inspektori će i tada imati posla jer propisi nisu baš korisni, ako nema onih koji kontroliraju njihovu provedbu
 


Katarina Fiorović





KOMENTARI / Komentiraj
   
   

Dubrovnik-Ljilja 22.07.19 u 07:47
Ne sjecam se da su ovi doticni isli na predavanje dr Hrvoja Carica , iz Instituta za turizam, koje se odrzalo zadnju godinu od Androve vladavine. Niti je Andro bio tamo , niti itko iz TZ, nitko iz Luke. Ako je ugledni, medjunarodni znanstvenik ucinio odavno studiju, kako to da ovi to sve negiraju, i da je "krasno" sto Gruzani udisu. Ne znam tko je odobrio masivne brodove tako blizu stanovnicima Gruza, a ne znam ni tko je odobrio tolike avione. Cinejnica jest, po rijecima jedne gospodje, najvise oboljelih od raka na Zagrebackoj onkologiji, je iz Dubrovnika i okolice. Nista me ne cudi. Nikto nije preuzeo odgovornost ni za sve umrle od posljedica zivota blizu TUP-a i onih koji su radili u tvornici. Po ovim ljudima , ugljik je jako zdrav. Svasta.

   

Djuka 21.07.19 u 07:57
Ali kako je moguće da ne postoje službena mjerenja u Gružu? Zar to nije obveza države po MARPOL konvenciji da mjeri u kojem stupnju zagađenja žive građani?Što građanima Gruža što će umrijeti od raka znači što što je cruise kompaniji naplaćena nekakva kazna koja ide u državni budžet kojim ionako upravljajaju isti ministri koji dopuštaju zagađenje? A dno dna je da pročelnik jednog od svjetski "najcijenjenijih" sveučilišta-dubrovačkog sveučilišta dubrovačko sveučilište omalovažava druge znanstvenike...





Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija