LIFESTYLE
22.04.2019 u 10:12

Izbor knjiga po preporuci "običnog čovjeka"

Prije nego krenem u nabrajanje naslova knjiga, želim zapisati nekakav pokušaj „disclaimer-a“, upute ili upozorenja ili skupa „pravila“ (koliko god to zvučalo pretenciozno) prije čitanja liste ispod: nisam redovit čitatelj, dapače, obavljam tu funkciju (neki će reći: životno važnu) stihijski i razmjerno nekontrolirano vremenom i utjecajima i preporukama sa strane. Daleko sam od ideala nekoga tko drugima sugerira ili savjetuje bilo što, pa tako i knjige. Dapače, mogao bih Vam reći da učinite sasvim suprotno od onoga što vam ja kažem ili zapišem, jer ćete tako sasvim sigurno biti uspješniji u zadatku ili situaciji koja je pred vama. Iskustvo nas uči - napisao je Joško Pulić, koji se dvojio hoće li poslati spisak knjiga jer je, kako se je nazvao, "običan čovjek", ali se popis njegovih knjiga isplati pročitati. 


komentara  0

No, kako sam ljubazno i s povjerenjem zamoljen da sastavim nekakav popis, pišem ovo ispod kako bih ispoštovao davno obećano, i da zadržim bar privid pristojnosti i (samo)poštovanja, te da moja strana kojoj se kronično „ne da“ tipkati na sunčani dan ipak ne prevlada. Kažu da takve situacije grade karakter, pa ćemo vidjeti hoće li to, na koncu, biti prizemlje ili pak trokatnica osobnosti. S građevinskom dozvolom u potpunom slaganju s prostornim planom života, naravno.

Za početak, par naslova iz onoga što bi se moglo zvali strukom ili kako ja više preferiram na to gledati - pozivom. Tijekom moje prve godine studija iz područja turizma 1999. u Dubrovniku, upoznao sam krasnoga čovjeka, danas pokojnog prof. dr. sc. Hamida Džubura, držao nam je kolegij „Ekonomika turizma“. Taj je čovjek iznimno utjecao na tada poluzainteresiranog studenta prve godine s raznim interesima u glavi koji su mu više zaokupljali pažnju od „ex cathedra“ predavanja. Iz svake njegove izgovorene riječi, posebno u neformalnom razgovoru prije ili nakon predavanja, odisala je ljubav prema jednoj od sociološki i ekonomski najzanimljivijih pojava modernog društva – turizmu. I to onome turizmu koji spaja naizgled različite i nepomirljive strane skale, profit i održivost – i okoliša i same zajednice, koji je integrativan i spaja ljude koji na putovanju obnavljaju svoje psihofizičke sposobnosti u izravnom kontaktu s lokalnim stanovništvom - koje nije samo davatelj usluge ili nervozni iznajmljivač apartmana u poludjelom nekretninskom balonu ili recepcioner ili konobar na rubu snaga na kraju sezone... već domaćin i onaj koji je ponosan što ljudi sa svih strana svijeta, sa svim svojim navikama, željama, znanjima, kulturom, dolaze upravo u njegov kraj  u želji da na tome putovanju postanu bolji, obrazovaniji, obnovljeni u duhu i tijelu. Dr. sc. Džubur me uputio na par autora koje navodim ispod, iz čijih sam djela mogao čitati o turizmu kakav je, vjerujem, inicijalno i bio i kakav bi trebao biti, netko će reći: u idealnom svijetu. Navodim par naslova, većina je starijeg datuma.

Božena Jokić:
Turizam u sociokulturološkoj perspektivi
Vlatko Jadrešić:
Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni
Janusovo lice turizma : od masovnog do selektivno-održivog turizma
Dragutin Alfier:
Turizam – izbor radova   +     
Zaštita prirode u razvijanju turizma: (doktorska disertacija koju je autor podnio dne 10. 03. 1975. godine Ekonomskom fakultetu u Zagrebu)
Jost Krippendorf:
Putujuće čovječanstvo: za novo poimanje slobodnog vremena i putovanja

Prelazimo dalje od struke / poziva i idemo na „lijepu“ književnost:

Jonathan Franzen: Sloboda
Epohalno djelo američke literature, kažu da ju je čovjek pisao 9 godina i redovito se naziva jednim od „velikih američkih romana“. Svi koji vole obiteljske priče, i to one realne, dekonstruirane mitove naizgled savršenih obitelji, trebaju bar jednom pročitati Slobodu. Netko će se možda zasititi svih „kostura“ koji ispadaju iz ormara tijekom čitanja, možda će nekome „ogaditi“ pojam i obitelji i braka, no vjerujem kako je konačni dojam o obitelji kao temeljnoj zajednici ljudskog društva ipak pozitivan, i da nas Franzen ipak uči da smo zajedno, koliko god možda u fazama emotivno i duhovno razdvojeni, ipak jači.

Enrico Brizzi: Jack Frusciante je napustio grupu

Roman koji bi po naslovu trebao privući svakoga fan-a jednog od najboljih gitarista našega vremena i benda u kojem je stvorio ime, Red hot chilli peppers. No, JOHN Frusciante kao takav nema nikakve veze s romanom, osim kao metafora. Roman će značiti svakome tko je ili se osjeća mladim, sa svim uobičajenim previranjima toga doba (koja nekad ni ne prestanu za neke „vječne mladiće“), od simpatija, glazbe, ljubavi, prijateljstva, potrage za smislom, odlazaka, uklapanja ili neuklapanja u „ozbiljan život“ i obaveze. Ima tih nekih tekstova i glazbe koje ti itekako osobno progovaraju u određenim dijelovima života, a osobno sam sretan ili nesretan (kako kad, a ovisno i o oku onoga koji me  promatra) da mi ovakvi „mladenački“ tekstovi i dalje zvone u ušima i srcu.

William Golding: Gospodar muha

Vječni ideal dječačkog doba: pusti otok bez odraslih, samo zabava i zezanje, ribanje, lov, trčanje naokolo. Kad sam prvi put čitao ovaj roman uživao sam u avanturizmu, sukobu dječaka s kojima sam se mogao čak i poistovjetiti, jer smo bili približne dobi u trenutku moga prvoga čitanja. Par godina kasnije, kad sam postao potpuno svjestan upotrebljenih alegorija tijekom čitanja, iskreno sam bio užasnut što u svakome od nas leži zakopano, u nekome dublje, u nekome pliće. Postao sam svjestan svoje ljudske dvojakosti: osvjestio sam svoju osobnu Zvijer i Mrak (kojih sam i danas svjestan i jednako zastrašen svojom kroničnom nekonzistentnošću da ih kontinuirano kontroliram ili uopće sposobnosti da ih mogu kontrolirati), ali i svoje blagosti i želje za mirom. Knjiga govori o ljudskoj zajednici, mogućnosti iste da se nosi s nekim etičkim dilemama, ali i odgovornosti pojedinaca za opći interes. Pitanje dobra i zla, i njihove međusobne povezanosti i isprepletenosti, snage pojedinca i zajednice.

Charles Bukowski: Žene – ljubavni jadi starog pokvarenjaka

Čovjek za kojega će mnogi reći da predstavlja nekakav stereotip pisca, boema, čovjeka koji živi ono što piše. Vjerojatno je to i vrlo blizu istini, sigurno je bilo zanimljivo poznavati ovoga umjetnika. Sva njegova estetika koja i danas, 25 godina nakon njegove smrti, privlači milijune čitatelja, počiva na nekonformizmu, potpunom udaljavanju od svega onoga što „korporativna Amerika“, a time i svijet, smatra normalnim životom. Time je i svima nama „običnim ljudima“ takav stav i neograničen nastup neodoljivo privlačan i sjaji nekim mitskim svjetlom izvornosti, istine, neobuzdanosti i neobaveznosti. Izdvajam roman „Žene“, gdje „Chinaski“ (alter ego gospara Charlesa) piše o svojim iskustvima s brojnim i nebrojenim bićima ženskog spola. Možda će se na prvu činiti kako „stari pokvarenjak“ koristi baš sve dostupne prilike za raznorazne izlete seksualne prirode s brojnim ženama koje mu svojevoljno „stanu na put“, no ja bar doživljavam ovaj roman kao potragu za onom pravom životnom družicom koja može pomiriti sve dobre i loše (opet, ovisno o oku promatrača) strane ličnosti „starog pokvarenjaka“.

Ivo Vojnović: Dubrovačka trilogija

Bez conte Iva ne možemo raditi nikakav popis, ozbiljan ili neozbiljan, koji se objavljuje na nekakvoj platformi, digitalnoj ili papirnatoj, dubrovačkog predznaka. Za taj nekakav „patos“ kojega osjećamo i svijetom nosimo svi srasli / odrasli na ovome našemu dubrovačkom jugu, pa i danas, više od 200 godina nakon konačnog pada Republike, dobrim je dijelom zasluga gospara Iva. Tragedija o samoj promjeni života, poimanja slobode i nezavisnosti, običaja, ljubavi, navika, društvenog poretka, osobne žrtve, čeznuća, propasti....sve je savršeno sumirano u tri dijela. Pitam se i koliko danas proživljavamo iste dvojbe koje je Vojnović obradio u svome maestralnom djelu, prihvaćamo li promjene i novosti koje dolaze iz svijeta svakoga dana, i gdje je tu naš dubrovački identitet? Postoji li on uopće više? Je li ikad i postojao ili je samo privid? Što je on danas i kako se i pod čijim utjecajem mijenja?
Vidim da sam otegao tekst, moram završiti s malo poezije. Kad me uhvati želja, moj nekakav prirodan odabir su doajeni nabrojani ispod. Imam tri knjižice u izdanju Matice Hrvatske – Izabrane pjesme, svakoga od njih, i taman mi posluže za one čudne momente kad je potreba za poezijom prisutna.

Tin Ujević
AB Šimić
AG Matoš

Nedavno sam prisustvovao predstavljanju knjige hrvatske pjesnikinje Dorte Jagić u Lazaretima, koja me se jako dojmila. Iskreno, ne pratim baš tijek recentne hrvatske poezije pa nisam ni previše bio upućen u njezin rad, tako da me njezino djelo iznimno dojmilo i dalo mi zadatak da pročitam nešto od njezinih radova, što svakako i vama preporučam.

Kako je Uskrsno vrijeme, i svi mi, htjeli to ili ne, prolazimo dosta katarzično razdoblje preispitivanja i suočavanja sa svojim mrakovima (a kojih imam/o na izvoz), tražeći svjetlost i toplinu nekoga tko će nam na očinski i nebeski način reći da je sve okej i da nas voli, koliko god šporki bili.

Moja najbolja prijateljica me sinoć uputila na zadnji Facebook status gorespomenute Dorte Jagić, s kojim ću završiti ovaj predugi tekst, uz želju za sretan Uskrs i da svi nađemo mir i utjehu za svoje ljudske propuste i poskliznuća, ja prvi. Mea culpa.

Dorta Jagić

ZAŠTO?
jer je bio beskrajno slobodan. jer je bio snažan i ranjiv, jer je grlio kurve i bičevao kradljivce u hramu. On, nezaštićeni zaštitnik, ma radikalno drukčiji. jer je išao okolo i oslobađao, liječio, branio oblaćene.
jer je volio kako se to ni danas ne smije.
"sramotno" volio.
one koje se "ne smije". skupio oko sebe marginalce.
još kao mladog čovjeka prebili ga, mučili ga, ubili ga. izložili mu golo tijelo na križu. samo zato jer je bio što jest. ljubav.
ono nešto opasno i nepoznato - ljubav.
e taj nas jedini, kad nas tijelo i svijet zabole,
može čuti, razumjeti. spasiti.







KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija