LIFESTYLE
08.03.2019 u 15:15

Kristina Kojan Goluža: žena se zbog obitelji ne treba odreći karijere

Iz Konavla je otišla s nepunih 15 godina upisavši srednju školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Metropoli, potom je studirala u Linzu u Austriji, a poslijediplomski završila je na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu. Nakon dugih godina izbivanja, naša sugovornica Kristina Kojan Goluža, vratila se doma s brojnim titulama. Trenutno radi kao predavačica na Odjelu restauracije na dubrovačkom sveučilištu, vodi radionice keramike za odrasle i djecu, ima vlastiti obrt,a uz to nije zapostavila svoje umjetničko stvaranje. Kristina je dokaz da žene mogu biti majke i supruge i uz to imati uspješnu karijeru, naravno uz pomoć i podršku supruga, ali i male ženske mreže.


komentara  0

Kristina je djetinjstvo provela u rodnim Konavlima. Osnovnu školu pohađala je u Popovićima i na Grudi, a u srednju školu odlazi u Zagreb. Njezina velika želja bila je naučiti oblikovati keramiku, a roditelji su je u tome podržali.

- Kao dijete u polju dok su roditelji radili uvijek sam nešto osmišljavala, oblikovala zemljom i istinski uživala u tome. To su prepoznali i moji roditelji pa su mi počeli kupovati plastelin i glinamol i poticati me u tom smjeru tako da sam oduvijek znala što ću raditi. Za školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, odnosno za smjer keramike sam čula od moje profesorice klavira Marize Petrić, koja me je jednako poticala, i ja sam jednostavno odlučila. Prvih skoro godinu dana sam svaki dan plakala. Roditelji molili da se vratim doma, no smatrala sam bolje da patim četiri godine pa radim cijeli život što želim, nego da je obrnuto. Naravno, već sljedeće godine jako sam zavoljela Zagreb.

Nakon završetka srednje škole upisala je smjer keramika na Kunstuniversität u Linzu, Austriji gdje je živjela 8 godina i diplomirala 2004. Uz studij je i radila, jer u to doba roditelji joj nisu mogli pokriti sve troškove studiranja i života u inozemstvu.

- Bez financijske pomoći mojih roditelja ne bih se mogla upustiti u takvu avanturu bez znanja njemačkog jezika. Kako je to bila 1997. godina primanja u Hrvatskoj su bila vrlo niska u usporedbi s troškovima studentskog života u Austriji. Kao strani student nisam smjela raditi, stoga sam da bi pokrila troškove života radila najlošije poslove po par sati dnevno i to više različitih. Vjerujte u neke od „ustanova“, gdje sam radila ne biste htjeli ni ući. Svega sam se nagledala i svašta sam, kroz to naučila. Tramvaj mi je bio preskup pa bih pješačila s posla na faks i s faksa na posao po nekoliko puta dnevno.

Boravak na faksu bio je vrlo ugodan, obiteljska atmosfera s dnevnim boravkom i zajedničkom kuhinjom. Tu studenti razgovaraju o problemima na koje nailaze i raspravljaju većinom o struci. Na fakultetu smo učili sve od kemije, tehnologije, povijesti do različitih procesa izrade. Likovni studiji osmišljeni su tako da imate samo nekoliko obveznih kolegija, a sve drugo birate pod izbornim kolegijima kojih je 70 posto u odnosu na obvezne. Dakle nudi se prilika da se razvijate u odabranom polju i specijalizirate u smjeru kojem želite.

Kristina je diplomirala 2004. , potom je završila i poslijediplomski studij kiparstva na Likovnoj akademiji u Zagrebu. A kako je bilo vratiti se u Konavle, nakon dugih godina izbivanja? 

- Nakon što mi je istekla studentska viza nisam imala tada pravo ostati u Austriji. Moj suprug je iz Sarajeva i došao je tu raditi sezonu i da se nisam vratila u Dubrovnik nikad ga ne bih upoznala. Danas sam sretna zbog povratka, tada mi se činio kraj svijeta.

Stručno se usavršavala u Mađarskoj, Italiji, Austriji i Njemačkoj, a prošlu akademsku godinu provela je s obitelji u Berlinu na studiju Konzervacije i restauracije povijesne i arheološke baštine na Sveučilištu primijenjenih znanosti. Trenutno priprema diplomski rad na temu "Dubrovački krovovi: Izgubljena dimenzija" o čemu je nedavno održala i predavanje u Dubrovniku.

U očuvanju arhitektonske baštine sve se obnavlja i konzervira i restaurira, a do sada se kupama nitko nije bavio. Peta fasada se ne vidi, no ne znači da je manje bitna. Svako geografsko područje u Europi ima svoju tradicionalnu kupu koja se gubi. U rujnu ću predstaviti tu temu na ICOM International council of museums (Internacionalno vijeće muzeja) konferenciji u British museumu u Londonu. U srpnju u sklopu Europske noći istraživača pripremam radionicu izrade kupa, a pripremamo i još iznenađenja na tu temu. Osoba u sjeni tog projekta je Nikolina Potrebica, stručna suradnica u Službi za međunarodne odnose i istraživačke projekte koja je dala velik obol projektu i održanoj tribini. Trudit ćemo se zaštititi kupu kanalicu, posebno zato što je ona prvi oblik kupa koji se pojavljuje nakon rimskih imbrexa i tegula. Tek kasnije se razvijaju ostali tipovi kupa u Europi.

Kristina zbog projekta zaštite kupe kanalice često putuje.

- Često putujem u Beč na radionice, konferencije vezane uz istraživanja kupa i projekta. Tamo ujedno imam i mnogo poznanika. Malo je znanstvenika u tom području keramike stoga je Beč ključan za projekt kupa kanalica. Inače su Njemačka i Austrija izrazito jake po pitanju keramike, kako kroz povijest tako i danas pa su moja putovanja uvijek u tom smjeru. Najznačajniji studiji konzervacije i restauracije keramike pored Berlina i Mainza je upravo u Beču, koji je ujedno i najstarije sveučilište u tom polju.

Na Sveučilištu u Dubrovniku Kristina je zaposlena u zvanju docenta, predaje više kolegija vezanih uz povijest i tehnologiju te konzervaciju i restauraciju keramike, uz to ima i stručno zvanje konzervatora i restauratora keramike, ali to nije sve. 

- U posljednjih nekoliko godina potaknula sam i organizirala desetak predavanja inozemnih kolega na Sveučilištu te inicirala šest Erasmus suradnji s inozemnim sveučilištima. Redovito za studente organiziram odlaske na stručne konferencije, studijska putovanja i terensku nastavu na iskopinama. Godine 2015. pri Sveučilištu sam pokrenula prve programe neformalnog obrazovanja - radionice izrade keramike za djecu i odrasle. Ujedno sam pokrenula radionice za djecu s poteškoćama u razvoju koje vodim i danas i smatram da je to najbolje što sam u životu napravila. Imam obrt turističkog vodiča za njemački i engleski jezik. 

Kakav je interes studenata za studijem restauracije u Dubrovniku?

- Imamo malo studenata upisanih, posebice ove godine. Trend iseljavanja i teškog pronalaska posla utjecao je i na nas. Nadam se da će se izgradnjom studentskom doma ta situacija poboljšati jer naši studenti su uglavnom iz drugih gradova, a život u Dubrovniku prilično je skup. Smatram da bismo se i mi mogli malo više aktivirati. 

Uz ovu impresivnu  akademsku karijeru, Kristina je i supruga te majka dviju djevojčica, koje imaju 5 i 3 godine. Živi u Konavlima i sve stiže. Kako?

- Sve navedeno bilo bi puno teže za ostvariti da nije u prvom redu mog supruga. On je uvijek tu za mene, podrška i poticaj u svemu čim se bavim. No tu je i cijela jedna mala „mreža podrške“ moja majka, svekrva, šira obitelj i prijateljice. Da nema te, uglavnom ženske populacije, ne bi u ovom obliku bilo ni mene niti svih mojih aktivnosti. Svi oni zapravo sudjeluju i doprinose svemu što radim. Kad imate te uvjete tada dolazi dobra organizacija i zapisivanje i najsitnijih obaveza. Kuhinjski sat je moje najdraže pomagalo kod kuće. Osim za kuhanje navijam ga i dok sam popodne s djecom, a radim keramiku jer i ona zahtjeva preciznost.

Treba li se žena zbog obitelji odreći karijere?

- Smatram da je obitelj na prvom mjestu, iako se sama nekad preopteretim poslovnim obvezama. Ne smatram da se žena zbog obitelji treba odreći karijere. Ako voli to što radi tada je posao ispunjava i na određeni način postaje i ispušni ventil. Smatram da još uvijek živimo u pretežito patrijarhalnom društvu te se profesionalni uspjeh žene često smatra neuspjehom na drugim poljima. Duboko vjerujem da žena može sve što poželi. Naravno, teže je bez potpore, ali moramo težiti tome da se ženski i muški poslovi izjednače te da žene imaju pravo ostvariti se u karijeri jednako kao i muškarci. Netko će se ostvariti isključivo kroz ulogu majke, domaćice i supruge, a netko kao poslovna žena. Oboje je jednako težak zadatak i vrijedna uloga.

Kristina Kojan Goluža izlagala je na 38 izložbi od kojih je 15 ostvarila u inozemstvu. Dobitnica je Zlatne plakete za mladog umjetnika na 1. Hrvatskom triennalu keramike 2008., Posebne nagrade Salona mladih „Domitalia“ 2010. i Očitovanja o izvrsnosti na 4. Hrvatskom triennalu keramike. 


Katarina Fiorović / FOTO: Vedran Jerinić





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme
butiga_zdravlja002
LIFESTYLE
0      21|05|19 u 11:00
Zdrave navike stvaraju se u Butizi zdravlja!
vrtic_zupa008
LIFESTYLE
0      20|05|19 u 20:44
Edukacija: Upravljanje problemnim situacijama
huawei_trump
LIFESTYLE
0      20|05|19 u 20:43
"Rat" Amerike i Huaweija, što to znači za sadašnje i buduće korisnike?
konavoske_igre_naslovna
LIFESTYLE
0      20|05|19 u 20:04
KONAVOSKE IGRE Kiša pokvarila planove
kudmarkom046
LIFESTYLE
0      20|05|19 u 17:00
Na smotri folklora "Na Neretvu misečina pala" zabalali Župljani

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija