KULTURA
04.02.2019 u 13:56

Predstavljanje Držićevog “Skupa” u francuskom prijevodu Nicolasa Raljevića
"Cjeloviti prijevodi Držićevih djela su najautentičniji način da njegov opus približimo strancima"

U okviru služenog programa Feste sv. Vlaha, u sklopu manifestacije Festa 2019, a u izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držić, predstavljena je danas knjiga Skup Marina Držića u francuskom prijevodu Nicholasa Raljevića." Od iznimne je važnosti prevoditi cjelovite verzije Držićevih djela na najveće svjetske jezike jer je najautentičniji način približavanja našeg najvećeg komediografa strancima upravo preko prijevoda Držićevog bogatog i jedinstvenog opusa" kazao je ovog prigodom Nikša Marić, ravnatelj Doma Marina Držića. 


komentara  0

  - Danas  mi je pripala iznimna čast pozdraviti vas u ime Doma Marina Držića, kao i svoju osobno ime te vam zahvaliti na dolasku na predstavljanje prijevoda Skupa, najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića, na francuskom prijevodu Nicholasa Raljevića – kazao je uvodno ravnatelj Doma Marina Držića, Nikša Matić.

- Držić nam je u zalog ostavio svoja genijalna dijela koja su jednako aktualna danas kao i prije 500 godina. Recept je vrlo jednostavan. Raditi i nastaviti raditi. Odgovornost je samo na nama, kako bi našeg najvećeg komediografa nastavili proučavati i istraživati, a na kraju i valorizirali na način kako on to zaista i zaslužuje. Upravo je naša zadaća brendirati Držića. Upravo s ovakvim izdavačkim projektom ga čuvamo od zaborava, ovakvi projekti jesu prozori u svijet i afirmacija hrvatske kulture kroz Držića. Prvim integralnim prijevodom Skupa na francuski jezik Dom Marina Držića obuhvatio je nakon engleskog i francusko govorno područje te intenzivirao brendiranje Držića u Moliereovoj zemlji. Od iznimne je važnosti prevoditi cjelovite verzije Držićevih djela na najveće svjetske jezike jer je najautentičniji način približavanja našeg najvećeg komediografa strancima upravo preko prijevoda Držićevog bogatog i jedinstvenog opusa – zaključio je Matić.

Lada Čale Feldman, redaktorica i autorica predgovora ovog izdanja, pročitala je okupljenima upravo dio svog predgovora cjelovitom francuskom prijevodu djela. Osvrnula se Čale Feldman i na povijest književnosti te povukla paralelu između Držićevog Skupa i djela svjetske književnosti koja su se oslanjala na iste motive, Plautova Eukliona, Shakespeareovog Timona Atenjana te Molierova Harpagona, najpoznatijeg škrca europske drame.

- Pronalazak četiriju Držićevih pisama upućenih firentinskom vojvodi u utopijskom namjeri da će mu ovaj pomoći da svrgne onodobnu dubrovačku vlast dugujemo upravo jednom francuskom istraživaču, dok je peto pismo pronašao Lovro Kunčević. Otkriće tih pisama je uvelike utjecalo na novu perspektivu u kojem se tumači Držićev dramski opus te se od tad počeo razumijevati u jednakom mjeri kao politički i poetični projekt. Skup, komedija o Škrcu zasigurno je jedan od najkritičnijih autorovih komedija uperenih protiv gerontokracije i iskvarenosti klase koje je vladala Dubrovnika, čija je škrtost ostala atributom koji se i dan danas pripisuje njegovim stanovnicima.  Dovoljno je poslušati njegove maksime o zlatu, o zlatu i ljubavi u čemu se očitava anticipacija psihoanalitičkog pristupa škrtosti. Skup nije jedini u svijetu komedije koji se bavi fetišističkom vrijednošću novca  i tvrdoglavom arogancijom onoga koji ga posjeduje.

Prevoditelj Nicholas Raljević, zapitao se treba li Držića prevoditi za mali krug erudita ili ga pak treba prilagoditi široj čitateljskoj publici, te na koji ga način treba prevoditi.

- Svaki put ka kažem da sam preveo Držića pita me kako sam to učinio. Prevesti uvijek znači iznevjeriti, to posebice vrijedi za neka dijela. S pravo se ovdje pitate imali li smisla prevoditi Držića na francuski, Vremenska distanca pritom predstavlja složeni problem. Na kraju krajeva francuska i Hrvatska pripadaju istom judeo-kršćanskom kulturnom području. Broje povijesne, kulturne, političke i književne aluzije nisu nam uvijek jasne iz teksta. Zbog njih prevoditelj mora unijeti brojen bilješke uz tekst. Naposljetku, postoji li još mjesta za priznanje Držićevog škrca? Čemu ga prevoditi i za koga. Držić je bitan pisac, ne samo za dubrovačku, već i za europsku književnost. Iako u Francuskoj nije poznat ni cijenjen osim u uskom krugu stručnjaka Držić pruža uvid u Dubrovnik 16. stoljeća i njegovo društvo. Postavilo se pitanje trebam li se držati izvornog prijevoda ili ga trebam prilagoditi današnjem jeziku. Skromnost sam da drugačijem prijevodu te sam početkom rada na ovom prijevodu redovito iščitavao i Plautov i Molierov  tekst. Kako bi se bolje predočio svakodnevni život ljudi, učinilo mi se zgodnim da ljudi i mjesta zadrže hrvatske nazive. Stručnjaci će moći prosuditi ovaj prijevod koji će nadam se poslužiti kao podloga za daljnje prijevode Držićevih djela poručio je Raljević

Na današnjeg predstavljanju ovog integralnog prijevoda nazočio je zamjenik gradonačelnika Rueil Malmaisona Phillipe Trotin koje je istaknuo da me zadovoljstvo opet biti u Dubrovnika te da se suradnja ova dva prijateljska grada kvalitativno i kvantitativno poboljšala od dolaska na vlast gradonačelnika Frankovića.

- Siguran sam da zajedno možemo još više poboljšati našu suradnju.

Čast da zadnji govori pripala je gradonačelniku Matu Frankoviću.

- Čast mi je biti na ovom predstavljanju tim više što je ovo još jedna pokazatelj dobre suradnje naša sva prijateljska grada. Hitio bi se zahvaliti svim dionicima ovog skupa pogotovo gospodinu Raljeviću, prevoditelju. Nakon što je Dundo Maroje preveden na engleski, na ova način Držić se početi predstavljati i u zemljama francuskog govornog područja. Tako će naš renesansi pisac dobiti zasluženu promociju koje je čekao stoljećima. Njegov odnos s  Republikom u više faza nije bio idiličan i to je razlog zašto je Držić stoljećima bio potisnut skoro do početka 20. stoljeća. Na ovaj način ga prikazujemo kao književnog genija što je on zaista i bio. Nadam se da će Držićevih prijevoda u budućnosti biti još i više. Imamo priliku, iznova na svjetskog pozornici brendirati Držića. Kako ne bi u zraku ostalo da je odlika naše povijesti ali i sadašnjost škrtost, usmjerio bih to u drugom smjeru. Naša je odlika oduvijek mudrost. Znali smo prepoznati koga treba darivati, a koga s dužnim poštovanje i respektom primiti. Zato Dubrovnik i jest kolijevka demokracije.
 


L.Pavlović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme
umjetnicka_naslovna
KULTURA
0      24|06|19 u 14:43
Što bi značilo pretvoriti život u umjetničko djelo?
makgrgic
KULTURA
0      24|06|19 u 09:28
Mak Grgić u Dvoru s glazbom Morriconea, Rodriga i Miroslava Tadića
UNSEEN
KULTURA
0      23|06|19 u 19:22
Lastovo i Unseen se vole
koncert_klapa_sufit_220619_naslovna
KULTURA
0      23|06|19 u 01:23
FOTO: Klapa Šufit nastupila na Babinom kuku
marulic_knjige
KULTURA
0      22|06|19 u 20:26
U dubrovačkim knjižnicama otkrivene knjige koje su pripadale Marku Maruliću

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija