KULTURA
28.12.2018 u 12:50

Godina U RETROVIZORU / Antonia Rusković Radonić: koliko nas je malo, zadovoljna sam koliko smo napravili...

Kako i sam naslov govori: s našom današnjom sugovornicom, ravnateljicom Antoniom Rusković Radonić prebiremo po radu Muzeja i galerija Konavala u godini na izmaku. Koliko ostvarenih programa, radionica i koliko planova za sljedeću 2019. godinu? Da bi bili zanimljivi, muzeji moraju stvarati sadržaje i privlačiti posjetitelje - jednostavan je zaključak agilne konavoske ravnateljice. 


komentara  0

Dakle, pogledajmo na godinu 2018. u retrovizoru.... u svojim intervjuima ste se uvijek zalagali za to da kultura bude "samoodrživa", da ne "parazitira" isključivo na proračunu iako bez njega ne može... što se toga tiče, kakvi su rezultati 2018., koliko je vlastitih prihoda, koliko projekata je financijski podržano od Ministarstva kulture i ostalih izvora? 

- Nisam za to da baštinske ustanove ovise isključivo o svojim prihodima, ali treba iskoristiti maksimalnu mogućnost stvaranja vlastitih sredstava i zbog „slobode kretanja unutar programa“ kao i zbog stvaranja nove vrijednosti koja se ulaže natrag u kulturu. Iz kulturnih industrija je ogroman udjel u BDP-u Europe, a vidimo i kako je to doprinijelo popularizaciji kulturnih oblika koje prije nismo smatrali atraktivnima. U Muzejima i galerijama Konavala smo u 2018. radili na brojnim frontovima, što u muzejskim jedinicama, što na lokalitetima, a nešto i kao suradnici na raznim projektima. Od izložbi u Zavičajnom muzeju u Čilipima imali smo izložbu Brci, Utkane poruke, Neđe panj neđe tanj, u Kući Bukovac Karneval u Cavtatu, Pepelu velikog Vlaha i Strop kazališta u Dubrovniku, a u Odjelu za arheologiju smo tek na ljeto osposobili dodatne izložbene prostore i postavili izložbu Trasiranje komunikacija. Organizirale su se brojne radionice za djecu i odrasle, od pletenja palmi, penganja jaja do Navaho tkanja, pletenja i filcanja u Čilipima. U Kući Bukovac su se po prvi put održale tradicijske radionice za djecu kroz koje su se obrađivali cavtatski običaji kao što su pucanje lopižica, obnova cavtatskih kolendi i drugo. Osim toga, sadržajno smo popratili Noć Muzeja sa temom sporta u Konavlima; vaterpola, boćarstva i speleologije, a na Međunarodni dan muzeja smo prezentirali naše audio vodiče po muzejima i lokalitetima. Treba reći da smo prvi muzej koji osim audio vodiča za postav u muzeju izrađuje audio vodiče za lokalitete te da je napravljen i prvi audio vodič za djecu koji su sama djeca radila na radionicama u Kući Bukovac. Kroz 2018. smo imali i dvije gošće iz inozemstva koje su nam osvježile naše muzejske programe, u Zavičajnom muzeju Navaho Indijanku Tahnibuu Natani koja je s nama provela nekoliko dana  u radionicama predenja i tkanja, a u Kući Bukovac Chiaru Mac Call u sklopu rezidencije Britanski umjetnici u Kući Bukovac. Izdali smo i prvu slikovnicu iz ciklusa slikovnica  života Vlaha Bukovca - djetinjstvo, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Odjel za arheologiju je privukao iznenađujuću pozornost javnosti.

- U Odjelu za arheologiju bilo je najviše posla na inventariziranju građe koja je dospjela u muzej s recentnih istraživanja, te su se na temelju istih organizirala predavanja kako bi se lokalnoj zajednici približio naš rad. U samostanu u Pridvorju unutar Programa zaštite kulturnih dobara uređujemo prostor samostana koji je cijelu godinu bio otvoren za posjetitelje.Također radili smo na konzervaciji lokaliteta Jagnjilo u Stravči, sudjelovali u izradi studije šire zone UNESCO-ovog lokaliteta sv. Barbare u Dubravci, prijavljivali smo neke nove zaštite i počeli voditi registar lokaliteta Konavala iz kojega će biti vidljivo sve što se ikada radilo na lokalitetima i spomenicima. Kad ga popunimo bit će dostupan svima koji su zainteresirani.
Osim ovog registra dali smo se i u digitalizaciju građe Kuće Bukovac pripremajući digitalni arhiv Vlaha Bukovca u kojemu će prvo biti objavljeni rukopisi njegove autobiografije. Na ovaj način otvaramo novo poglavlje pristupa muzejskoj građi koja će biti svima dostupna na internetu. Drugi oblik registriranja nemuzejske građe započeli smo kroz naš projekt Disperzivni muzej Konavala gdje će se polako popunjavati etnografska građa iz privatnih zbirki, kućanstava a biti će obrađena kao muzejska. Tome se jako veselimo jer ćemo napokon komparativno obraditi etnografsku građu Konavala, a zainteresiranim vlasnicima pomoći u čuvanju i prezentiranju, a i razumijevanju njihove građe. Uglavnom, koliko nas je malo, prezadovoljna sam koliko uspijemo napraviti.

Ove ste godine bili jedna od moderatorica na konferenciji "Najbolji u baštini" i držite je iznimno važnom za razvoj i viziju razvoja kulturne ponude u oblikovanju identiteta sredina i zajednica. Što Vas fascinira u toj konferenciji?

- Najbolji u baštini je definitivno konferencija najboljih baštinskih nagrađenih projekata koja je savršeno osmišljena. Prof. Šola već dugi niz godina svojim ugledom i iskustvom okuplja kremu muzejske struke u Dubrovniku gdje se predstavljaju novi uspješni projekti, žiriraju se i bira se project of influence za tu godinu. Ovogodišnji laureat Textil museum iz Tilburna je svoju nagradu već iskoristio za prijavu za financiranje izgradnje novog dijela muzeja. Nagrađeni projekti nisu samo koncepti, to su baštinska utjelovljenja, živi sustavi koji već postoje. Kroz prezentacije sudionika iz cijelog svijeta možete se upoznati s projektima koji su nagrađeni, možete postavljati pitanja, ostvariti kontakte, u svakom slučaju skratiti sebi put u učenju muzejskih izazova i primjeni trendova kojima se iskušavaju muzeji. Možete i pratiti sudbine tih projekata i njihovu uspješnost. Da bi bili zanimljivi, muzeji moraju privlačiti posjetitelje, stvarati sadržaje koji su iskustveni, u muzejima se izlažemo doživljajima da bi razumjeli građu i prikupili znanja.Treba naći kreativne moduse financiranja, kao i načine djelovanja u lokalnoj zajednici. Sve je to tamo otkriveno i prikazano, sve je već izumljeno, sve je i dostupno. Divno je vidjeti veliki broj mlađih ljudi koji strastveno zagovaraju svoje projekte iz svjetskih knjižnica, muzeja ili arhiva. Dubrovnik je s ovom konferencijom zaista svjetski centar kulture na par dana i žao mi je što to ne prepoznajemo kao potencijal za grad koji može imati daleko veću korist. Cijela konferencija prođe u tiho, jer se malo radi na promidžbi, organizatori se fokusiraju na rad iznutra pa pretpostavljam da je to razlog slabijeg poznavanja ove konferencije.

Što držite najvećim uspjehom konavoskih Muzeja i galerija u ovoj godini, povećava li se broj posjetitelja i interes Konavljana za događanja u kulturnim ustanovama?

- Najveći uspjeh za naše Muzeje je definitivno Odjel za arheologiju u Pridvorju. To se još ne vidi, naročito ne u lokalnoj zajednici koja nas ne prati dovoljno. Ljudi se još nisu navikli da je u samostanu neki javni prostor sa sadržajem. Ove godine su u samostanu u Pridvorju bile zaposlene tri osobe, samostan sa muzejskom jedinicom je bio otvoren za posjetitelje svaki dan u ovoj godini kao javni prostor, sa velikim brojem organiziranih programa. U samostan smo do sada što kroz dokumentaciju što u radovima uložili oko 700 tisuća kuna. U 2019. nam se useljava multimedijalna prezentacija antičkih brodoloma i mislim da će taj muzej postati centralno mjesto konavoskih muzeja. Trebat će neko vrijeme da se i Konavljani naviknu na njega, za sada nam na programe dođe više ljudi iz grada nego iz Konavala, a na dječje radionice pretežno djeca iz drugih sela Konavala, najmanje iz Pridvorja. Broj posjetitelja stalno raste. Lokalnu zajednicu animiramo stalnim izložbama i programima koje organiziramo. Da nas je više, svakako bi se ti procesi ubrzali.

Jeste li zadovoljni odazivom djece na radionice koje se za njih organiziraju, koliko djelatnika zapošljavate, imate li u svom planu i programu namjeru dodatnog zapošljavanja mladih stručnih ljudi?

U svim jedinicama imamo veliki broj povremenih i stalnih radionica za djecu koje se na neki način referiraju na našu građu. Od trajnih radionica veza, likovnih radionica, UNESCO-a za djecu, Šarene školice, malih arheologa do povremenih suradnja sa lokalnim školama, vrtićima, programa za nastavnike i odgojitelje,  stvarno ne znam bi li sve uspjela nabrojati. Radionice koje su posjećene opstaju, dok one za koje nema interesa gasimo ili reorganiziramo. Danas je puno teže privući djecu i mlade na programe kad postoji ovoliki virtualni sadržaj nego što je to bilo prije desetak godina. Svakako, mi smo ustrajni, a svi naši programi su besplatni.

U MIGK su četiri jedinice, a tako i četiri fizički odvojena muzejska prostora. U sve četiri imamo 11 stalno zaposlenih, od kojih tri pomoćna, a ostali su stručni djelatnici. Uz to na određeno vrijeme imamo zaposlena tri stručna djelatnika. Sezonce zapošljavamo prema potrebama u jedinicama. Za standard ovolike muzejske jedinice zaista nas je malo. Nadam se kako ćemo dodatnim povećanjem vlastitih sredstava zapošljavati dalje.

Kakav ćemo sadržaj i program imati u 2019.?

- Nadolazeću 2019. nastavljamo možda i u jačem ritmu. Čekaju nas nove izložbe, predavanja, radionice. Planiramo izdati sljedeći nastavak slikovnice o Vlahu Bukovcu, nove kataloge… započeti ćemo godinu sa izdavanjem stripa za Arheološki odjel čemu se jako veselimo. Od EU programa imamo završiti započeti Proverb sa partnerima Portugalcima i Fincima, a i dočekati postavljanje Bluemedove (DUNEA) prezentaciju brodoloma u Pridvorju. Planiramo raditi animirane filmiće za lokalitet sv. Barbare kao i multimedijalne prezentacije po jedinicama u muzejima. Nastavljamo sa obradom građe i prezentacijama, kao i sa zaštitom kulturnih dobara po Konavlima. Također, sljedeću godinu obilježavamo 600 godina da su Konavle pod Dubrovnikom pa smo naumili izdati Zbornik radova na obljetničku temu. Nadam se da ćemo ostati motivirani i da ćemo imati i dalje podršku Općine Konavle.


dubrovniknet team





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija