KULTURA
05.12.2018 u 07:50

JELENA OBRADOVIĆ MOJAŠ: "Kolendama nisu mogli odoljeti ni puk ni vlastela, ni mladi ni stari, čak i svećenici"

Dubrovački muzeji u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku organizirali su edukativno predavanje, pod naslovom „Kolenda u Dubrovniku“ koje je održala prof. Jelena Obradović Mojaš u Kneževom dvoru. U predavanju je istaknuto vremensko raslojavanje i tijek kolende, kao i osnovne razlike između folklorne tradicijske i umjetničke kolende.


komentara  0

Jelena Obradović Mojaš u uvodu je govorila o počecima kolende, tj. Badnjaku kojega su pomorci unosili u Knežev dvor te ga polagali na vatru, kazala je i kako se nigdje ne spominje pjesma, odnosno ne zna se je li kolendavanje podrazumijevalo i pjevanje, međutim običaj kolendavanja prema Obradović Mojaš nedvojbeno dopire iz Statuta Dubrovačke Republike iz 13. stoljeća.

- Kolenda je bila zaigrana i prepuna veselja. Kolendama nisu mogli odoljeti ni puk ni vlastela, ni mladi ni stari, čak i svećenici - kazala je Obradović Mojaš.

Pristuni su mogli čuti i jednu zanimljivu situaciju u kojoj je popovima bilo zabranjeno pjevati na trgovima i ulicama što ukazuje na činjenicu kako je i svećenstvo voljelo kolendavati i zbog toga je ponekada bilo opomenuto jer je kolanda često bila zaigrana i neki bi možda pretjerali u svojim pjevanjima.

- Božić i Nova godina su prvi koji se spominju u kolendarskim počecima. Kolendavanje je u samim počecima prepoznato nešto što je allegro u svakodnevici, kao nešto što pronosi dobru energiju, zaigrava dobre želje. Međutim, nekad su se u tome „allegrisimu“ i zaigravanju preskakale granice pristojnosti i otuda i stare odredbe o zabrani kolendavanja. Jedno od njih datira iz 1537. nekoliko dana prije Božića. Jako se vodila briga kako se kolendava i tko koga vrijeđa te su bili vrlo senzibilni na uvrede - ističe Obradović Mojaš.

Kolenda se više puta zabranjivala pred privatnim vratima, a postojale su i kazne koje su se kretale od jednomjesečnog zatvora pa do zaplijene odjeće. Da je riječ o važnom običaju govori i činjenica kako se i nakon Velike trešnje 1667. godine i dalje nastavilo kolendavati.

- Ovi svi primjeri čuvaju se u arhivskom gradivu i govore o folklornoj tradicijskoj kolendi. To je ona kolenda koju imamo i danas, na Badnje jutro. U međuvremenu se istovremeno u historiografiji javila i odjavila jedan druga umjetnička književna kolenda u kojoj sam ja prvi trag našla u 16. st. što ne mora značiti da je to zaista prvi trag, a onda 18. i 19. st. toj umjetničkoj kolendi donosi jedan cvat. Dakle, imamo folklornu kolendu u 13. st. i umjetničku književnu u 16. st. – objasnila je razliku Obradović Mojaš dodavši:

- Kolende se vezuju uz vjenčanja, ona nije samo čestitarska pjesma, ona je i ukras i križ od naranača, kolenda je bila i osobno muško ime, staroslavensko božanstvo, višeznačnost, ali danas je kolenda pjesma i čestitarsko pjevanje.

Na predavanju je izdvojen vlastelin Mato Zamanja, koji od 17. godine piše kolende stvarnim osobama. Kada je pisao kolende Republika više nije postojala, to je bilo u vrijeme kada se vlastela suočavala s novom dimenzijom življenja. Zamanja je svoje kolende pisao u Gornjem Obuljenom u svome ljetnikovcu, a iza njega je ostao bogat opus kolendi.

- U 19. st kolendavalo se uoči određenih svetaca, na staru godinu i sve su bile osobne i nekome posvećene, što je označavalo književnu kolendu koje danas nema. Opus koji je ostao pokazuje osebujnost i bogatstvo - kazala je profesorica.

Kada kolende prestaju?

- Ako je vjerovati arhivskoj građi iz jednog slučaja iz 1757. stoji opaska kako kolende prestaju, međutim Vojnović nas izvješćuje da se kolendavalo. U 20. st. umjetnička kolenda nestaje, ostaje stara i pučka koju imamo i danas. Što se tiče novijeg vremena, 1960.-te su godine kada Tomislav Macan piše da su to godine kada nema kolendi u gradu, da tradicija jenjava te da će djeca zaboraviti stihove. Međutim jedna glazbena družina u kojoj su svi bili dio simfonijskog orkestra, ali i profesori te su upravo ti profesori zvali svoje učenike da kolendavaju i oni su tako kolendavali od 1960. do 2007./2008. u kontinuitetu. 

- Bilo bi dobro da kolenda postane nematerijalno dobro i zastićena nematerijalna baština – zaključila je prof. Jelena Obradović Mojaš.


Elizabeta Jelić





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme
casopis_dubrovnik_novi_broj01
KULTURA
0      18|12|18 u 19:36
Predstavljanje časopisa Dubrovnik br. 4/2018.
projekt_luka_sanjar_04
KULTURA
0      18|12|18 u 19:20
Budimo čovjeku - čovjek, ne vuk
izlozba_naslovna
KULTURA
0      18|12|18 u 10:32
FOTO/VIDEO: Ozarena lica dubrovačkog izaslanstva u New York-u
DuoMARGO
KULTURA
0      17|12|18 u 10:57
Duo MarGo izvodi djela Lobosa, Piazzolle i Bartóka
anabel_zanze_pogledi_iznutra_predstavljanje_knjige
KULTURA
0      17|12|18 u 08:02
Tekst? Ajme! - književni osvrt na knjigu Anabel Zanze

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija