VIJESTI
12.10.2018 u 11:04

Zašto je u Hrvatskoj malo volontera u zdravstvenim ustanovama?

Britanska ambasada u Zagrebu u suradnji sa Udrugom Bonsai organizirala je u Hiltonu panel „Volontiranje u zdravstvu“ na kojem su britanski i hrvatski stručnjaci uspoređivali svoja iskustva o otvorio ga je gosopdin Michael Holland, šef Odjela za politiku Britanske ambasade u Zagrebu.


komentara  0

"Iako u našoj zemlji zakonski propisi predviđaju mogućnost uključivanja volontera u zdravstvene institucije kroz Strategiju razvoja ljudskih resursa u zdravstvu, Nacionalnom programu za razvoj palijativne skrbi i sl., način na koji se to može učiniti je zakonski nedorečen. Stoga je jedina ali svakako hvale vrijedna praksa volontiranja u zdravstvu – suradnja Udruge i Bolnice ili Doma zdravlja.

Tako u Rijeci na primjer „Tete pričalice“ iz udruge Portić posjećuju dječju bolnicu na Kantridi, u Dubrovniku i Zagrebu volonteri Crvenog Križa provode „Bolnicu bezbolnicu“ a u Osijeku četiri udruge surađuju s Domom zdravlja u pružanju usluge multidisciplinarnog tima u palijativnoj skrbi.

Predsjednica Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva Nives Ivalja naglasila je važnost volonterske infrastrukture koja postoji, ali i složenost, ozbiljnost i važnost održivosti volonterskih programa u bolnicama.

To je potvrdio i Dragan Cvitić,  koordinator volontera iz Udruge Krijesnica koja surađuje sa Klinikom za tumore KBC Sestara milosrdnica. Iako je suradnja udruga i zdravstvenih ustanova dobra i poželjna potrebno je otići dalje pošto uglavnom Udruge nisu održive a potreba za nezdravstvenom volonterskom pomoći je trajna i znatna.

U Londonu, na primjer, od kuda su stigli, Jamie Wilcox i Clive Pankhurst koji koordiniraju, preko 2000 volontera koji volontiraju 250 000 sati godišnje, Vlada putem zaklade financira većinu koordinatora volontera dok manji dio financiraju kroz razne dobrotvorne aktivosti.

U spomenute programe ulazi tek trećina prijavljenih volontera jer su kriteriji odabira, zakonske provjere a akasnije i edukacije vrlo visoki obzirom da se radi o ulasku u Bolnice. Prosječna edukacija traje tri mjeseca uključivo i on-line edukaciju a prilikom ulaska u Bolnicu,  volonteri uvijek neko vrijeme rade zajedno sa iskusnijim kolegama.

Od preko stotinu raznih pozicija istaknuli su volontere za informiranje pacijenata i članova obitelji, administrativne volontere, zabavljače pa čak i heroje za djecu, volontere za uljepšavanje , volontere za ljuljanje i maženje dojenčadi, volontere koji promažu pri prehrani, volontere specijalizirane za epileptične napade, volontere za isprobavanje vlasulja, volontere za olakšanje zabrinutosti dementnih pacijenata, volontere za kupovinu, prevoditelje,  dušebrižnike, volontere za kreativne radionice i mnoge druge, uključivo i posebno trenirane pse-volontere.

Od volonterskih programa imaju koristi i pacijenti, njihove obitelji ali i medicinsko osoblje koje se može fokusirati na stručne medicinske aktivnosti. Prema navodu jednog od volontera u 8 od 10 poziva pacijenata radilo se o nečemu što je on mogao pomoći, a što je onda znatno oslobodilo stručno osoblje da može pružati medicinsku uslugu drugim pacijentima.

University College London Hospitals i Great Ormond Street Hospital prepoznaju i cijene rad svojih volontera od samog vrha uprave pa na dalje što je sjajno jer omogućuje kvalitetniju uslugu pacijentima i veće zadovoljstvo radnim uvjetima kod medicinskog osoblja pošto su nezdravstvene usluge komplementarne medicinskima.

No pretpostavimo čak da taj dio razumjevanje stavimo sa strane i napravimo malo jednostavne matematike. Dvanaestak zaposlenih koordinatora sveukupno neka godišnje košta čak i 250 000 funti, a oni sjetimo se , generiraju dva ipo milijuna funti  vrijednosti volonterskog rada ( 1 sat = 10 funti)  što je doslovno desetorostruki povrat na investiciju! Takvo ulaganje nećete naći nigdje. Ni kvantitativno ni kvalitativno.

Zato se nadamo kako će Hrvatska biti dovoljno osvještena i uključiti u svoje prioritete financiranja održive volonterske programe u zdravstvenim institucijama.

Udruga  Bonsai se ovom putem iskreno zahvaljuje Britanskoj ambasadi u Zagrebu  na suradnji kao i Dubrovačkoj razvojnoj agenciji DURA koja je pokazala primjer društveno odgovornog poslovanja donirajući radno vrijeme svoje zaposlenice Alise Aliti Vlašić koja je  moderirala ovaj panel", stoji u priopćenju iz udruge Bonsai.


dubrovniknet team





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija