KULTURA
06.10.2018 u 20:00

VIZIJE RADOSTI Otvorena izložba Tomislava Buntaka, jednog od središnjih figura hrvatske likovne scene

Samostalna izložba „Vizije radosti“ akademskog slikara Tomislava Buntaka otvorena je večeras u Domu Marina Držića  Kustosi izložbe su povjesničari umjetnosti Anita Ruso i Feđa Gavrilović.


komentara  0

Izv. prof. art. Tomislav Buntak, odnedavno i dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu nakon više od 60 samostalnih i 80 skupnih izložbi prvi put izlaže u Domu Marina Držića. Tomislav Buntak kao predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika predstavlja jednu od središnjih figura hrvatske likovne scene. Njegovi lebdeći, bestežinski likovi proizašli iz snova i realnosti našli su se, zahvaljujući svom terapeutskom učinku, na zidovima dječje bolnice u Klaićevoj, Institutu za tumore u Ilici, a nedavno i na KBC-u Rebro. 

Osim murala u bolnicama i drugim javnim i privatnim prostorima izradio je  Krista Pantokratora u apsidi crkve svetog Blaža Viktora Kovačića čije je uređenje nedovršenog interijera projektirao arhitekt Željko Kovačić. Njegovo slikarstvo nailazi na pozitivne reakcije široke publike jer Buntak prikazuje ono za čim ljudi čeznu: harmoničnu, opuštenu atmosferu, uravnoteženu prirodu u kojoj se mogu uspostaviti veze s najrazličitijim ljudima.

Povjesničar umjetnosti Željko Marciuš nazvao ga je posvećenim umjetnikom, a njegovo slikarstvo posvećenim slikarstvom. Branko Franceschi u monografiji posvećenoj Buntaku kaže kako je hrvatska vizualna umjetnost u liku i djelu ovog slikara obogaćena jednom od najslojevitijih umjetničkih osobnosti, čiji se potencijali još uvijek nisu realizirali do svojih krajnjih dosega.

„Vile pridonose dodiru između vilinskoga (arkadijskog) i nevilinskoga svijeta. Točno u tom nevidljivom dodiru između stvarnosti i snoviđenja nastaju djela vrsnog umjetnika Tomislava Buntaka… Likovi koji susreću anđela mogu biti Danteovi putnici koji idu prema drugoj stvarnosti, a mogu biti Tirena i Ljubomir pred Žuđenjem (Kupido). Čitanja su neograničena, ali je kreativni duh koji potiče Buntakovo stvaranje blizak onom renesansnom, držićevskom u kojem je snovita stvarnost svakodnevica, sveprisutna realnost. Njegova viđenja s ruba koja se odvijaju u mekoći linearnog vremena uprizorena su u iskustvima lakoće življenja žena, muškaraca, anđela, zmajeva, vila i nereida koje protječu preko papira.“, stoji u predgovoru katalogu Anite Ruso, dok Feđa Gavrilović naglašava: „U opusu Marina Držića savršeni svijet ostvarenih žudnji društva (za skladno funkcionirajućom zajednicom) i pojedinca (za životom u stalnoj sreći) predstavljaju vile, ta nesputana bića čiste prirode, nastala spojem šumskih duhova različitih europskih tradicija – grčkih, germanskih, nordijskih i slavenskih. Njihove magične moći u stanju su ostvariti sve ono za čime mi smrtnici čeznemo. Vile su prisutne u Tireni, Grižuli kao i u Noveli od Stanca (kazališnim igrama nastalima sredinom 16. stoljeća), međutim u potonjem slučaju ne kao stvarna mitološka bića, nego kao maske aristokratskih prevaranata, koji iz zabave iskorištavaju naivnost jednog seljaka budeći u njemu ljudsku težnju ka vječnoj mladosti. Kartografiju žudnje možemo vidjeti i na slikama i crtežima Tomislava Buntaka… Njegovi likovi prikazani u arabeski zlatnih i srebrnih linija negiraju uzuse ljudskog društva svojom potpunom obnaženošću, kao i zakone fizike, jer se čini kao da lete kroz nedefinirane prostore. U okruženju tih figura mogu se prepoznati brojni elementi prirode – jezičci plamena, masa vode, tekstura zemlje, kamenja i lišća, kao i sam zrak, nedefinirani eter koji u Buntakovu potezu dobiva strukturu finog tkanja koje obuhvaća i obgrljuje sve njegove likove.“

Izv. prof. art. Tomislav Buntak rođen je 24. travnja 1971. godine u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo 1997. u klasi prof. Miroslava Šuteja na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1997. do 1998. radi kao profesor Likovne umjetnosti u Desetoj gimnaziji Zagreb. Od 1998. do 2010. radi kao ravnatelj Centra za kulturu i informacije u Zagrebu. Od veljače 2010. do danas zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj od svibnja 2016. obnaša funkciju prodekana za upravu i financije, a od listopada 2018. funkciju dekana. Član je HDLU-a u Zagrebu od 1996. godine. Dopredsjednik HDLU-a od 2009., a predsjednik HDLU-a od 2018. godine. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja (1994. Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu; 1996. Nagrada XXIV. Salona mladih; 2008. Nagrada Kabineta grafike na 4. hrvatskom trijenalu crteža; 2009. Nagrada „Vladimir Nazor“ i Odlikovanje „Red hrvatskog pletera“; 2017. Odlikovanje „Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića“… ). Radovi mu se nalaze u zbirci MSU Zagreb, MMSU Rijeka, u Modernoj galeriji Zagreb, Galeriji umjetnina Split, Zbirci grafika i crteža NSK Zagreb. Na seminarima i studijskim boravcima između ostalog bio je 2005. na P.S.1 Contemporary Art Center, MoMA, New York; 2008. Tokyo Wonder Site, Tokyo; 2012. One sided story, Leipzig.

 


dubrovniknet team/FOTO: Vedran Jerinić









Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija