LIFESTYLE
21.07.2018 u 17:12

PREDSTAVLJAMO/ Nikolina Trojić - nogometašica koja ostavlja srce na terenu kako bi pomogla drugima

Ako je uspoređivati uspjeh hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu i uspjeh ove mlade žene onda je to vrlo slično. Snažna je i uporna, polako je došla do trenutne pozicije, nije posustajala, niti posumnjala u svoje sposobnosti baš kao Dalićeva ekipa. Osim upornosti i želje za uspjehom, još jedna stvar poveznica je između nje i Vatrenih, i ona je nogometašica. Ona je danas nogometašica koja svoje srce daje u igri kako bi pomogla drugima u humanitarnim nogometnim turnirima. Trenirala je i karate, ali je ipak shvatila da joj je važniji zajednički i timski uspjeh od onoga individualnoga. Nikolina Trojić je 37- godišnjakinja, zaposlenica Županijske komore Dubrovnik i moguća inspiracija svim mladim djevojkama i ženama. 


komentara  0

- Trenirala sam od kada znam za sebe od plivanja, karatea u kojem sam došla skoro do crnog pojasa, bavila sam se i manekenstvom, sviranjem mandoline, a sve skupa završilo je s nogometom gdje me najviše oduševljavala kolektivna sreća nakon nekog uspjeha, timskog igranja i zajedničkih emocija, kojih nema u individualnom sportu.

Kaže kako bi voljela gledati Svjetsko prvenstvo u ženskom nogometu koje uskoro počinje, a timski duh po njoj je jedini ključ za uspjeh koji su postigli naši Vatreni.

- Ova generacija nogometaša napravila je epohalne odmake u odgojnom smislu, te će oni utjecati na svijest o grupi ljudi u kojoj su svi jednaki i gdje se može postići uspjeh jedino uz ustrajnost i timski rad uz izbornika koji nije glumio velikog šefa nego je bio ponizan isticanjem kako su oni svi jednako dobri, ali su najbolji skupa. 

Kao razlog ovog iznimnog uspjeha igrača i izbornika Dalića smatram djelovanje pravne države, gdje je jednom presudom obezglavljena hobotnica menadžerskih hijena, te je po prvi put od osamostaljenja Hrvatske jedan izbornik uistinu imao slobodu izbora kako posložiti tim i koje strateške poteze vući, što prije nije bilo moguće. 

Kakva je po vama sportska infrastruktura u Dubrovniku?

- Sportaši imaju jako loše uvjete. Naša infrastruktura je raspadnuta iz spleta mnogih okolnosti te se nadam da će ovo Svjetsko prvenstvo utrti put i otvoriti oči onim djelatnicima koji imaju ovlasti unaprijediti sport, jer nas je ovo srebro svih zadužilo da omogućimo budućim generacijama da se neometano mogu baviti sportom, jer se zadnjih dana često može sresti djecu na ulicama kako trče za loptom i konačno su vani i nisu za računalima.

2007. godine prestala se profesionalno baviti nogometom, ali ne i za sva vremena. Počinje sudjelovati isključivo na revijalnim i humanitarnim turnirima. Smatra kako se takvim radom može pomoći onome komu je to potrebno i tko je slab. Kazala je kada se igrao turnir za jednu bolesnu djevojku, toj djevojci najvažnije je bilo to što su se ljudi ujedinili, a njihova namjera pomoći mladoj djevojci bila joj je ogroman poticaj u njezinom oporavku i volji za životom.

- Turniri se organiziraju svako ljeto, a ponekad i zimi, ovisno o potrebi. 'Žute pantere'  naziv je moga tima koji najčešće nastupa i sudjeluje u humanitarnom radu, a kojega pomalo nedostaje u Dubrovniku. Voljela bih kada bi se više ljudi uključilo u volontiranje i pomaganje drugima, jer na taj način ispunjavamo i svoj smisao života. Ja smatram kada pomogneš nekome tko je nemoćan da samostalno živi, to je veliki uspjeh.

Dubrovnik je blagoslovljen prekrasnom kulturom baštinom, klimom, prirodnim ljepotama i nadasve prihodima iz turizma i zbog toga svi mi, koji smo zdravi i možemo, imamo obavezu pomoći potrebitima, onima slabijima u našem krugu.

Nikolina je završila srednju ekonomsku školu, nakon čega upisuje Ekonomski fakultet u Dubrovniku, a danas je magistrica znanosti u području turizma. Za vrijeme studiranja kontinuirano je radila kao hostesa i kao prodajni zastupnik. Najviše joj je u sjećanju iz studentskih dana ostalo kada se s kolegicama natjecala tko će više prodati domestosa, te su na kraju uspjele prodati čak 60 domestosa u četiri sata na što su bile iznimno ponosne.

- Posao hostese tijekom studiranja mi je najviše pomogao u razvijanju analitičkih sposobnosti te psihološkog profiliranja ljudi, jer sam u komunikaciji s raznim karakterima ljudi stekla naviku kako se prilagoditi nekoj osobi. Osim što sam radila, uvijek sam se bavila i sportom, bila sam i predsjednica Studentskog zbora, te sam takvim multidisciplinarnim pristupom osvojila i predsjednicu Županijske komore, koja je u tome trenutku trebala novu i mladu radnu snagu u svome timu, a ja sam trebala posao jer sam uskoro završavala studij.

U Županijsku komoru Dubrovnik zaposlila se na poziv predsjednice Terezine Orlić. Kaže kako je predsjednica prepoznala potencijal mlade studentice koja je u sklopu diplomskog rada istraživala temu potrošačkog etnocentrizma pomažući se podacima iz Komore, gdje je ostavila i svoj životopis kao i na mnogim drugim stranama jer je već bila pri kraju svojih fakultetskih obveza, a njezin talent Komora je i prepoznala i ponudila joj da radi. Nikolina je već 13 godina na tome mjestu i radi širok dijapazon poslova, od međunarodnih odnosa, EU projekata, poslovanja nekretninama, organizacije delegacija i strukovnih grupa, kao i turizmom.

Kakva je situacija u gospodarskom sektoru na dubrovačkom području?

- Situacija je prilično dobra, ali jako opasna, jer kada je sve savršeno trebalo bi se razmišljati što slijedi iza toga. Turizam je na vrhuncu, prema analizama na našem području brojke su jako dobre. Ono što je nepovoljno je dominacija turističkog sektora, 'uljuljali' smo se u sigurnu zonu. Međutim, ne postoji nijedan drugi sektor koji je toliko isplativ, jer bilo koja druga djelatnost traži puno više truda i godina u kojima će se ono uloženo vratiti.

Koje još djelatnosti dominiraju na području Dubrovačko - neretvanske županije?

- Gledajući po udjelu o ukupnim prihodima, to je trgovina, a onda promet i veze. Trgovina je naravno direktno vezana uz turizam, a što se tiče prometa i veza, Dubrovnik je vrlo poželjna avio - destinacija, a tu je i velika plovidbena kompanija kao i Luka Ploče.

S obzirom na usmjerenost prema jednoj ili dvije djelatnosti gospodarstva, postoji li strategija ili plan za razvijanje onih primarnih poput poljoprivrede, proizvodnog obrtništva, ribarstva i slično?

- To je ono što mi kontinuirano ističemo, naše potencijale za investicije i za razvoj. Dubrovačko - neretvanska županija je druga nakon Slavonije po poljoprivrednoj površini po glavi stanovnika u Hrvatskoj po mogućnostima i potencijalima. Međutim, potencijali su jedno, a realnost drugo. Mi danas koristimo samo od 10 do 20 posto onoga što imamo. U našoj Županiji postoji mogućnost razvijanja školjkarstva, ribarstva, obrade i prerade voća i povrća, konzerviranja hrane, proizvodnje sokova u dolini Neretve, gdje danas postoji nešto malo OPG-ova. Svi ti primarni proizvodi koji se ne prodaju završavaju na otpadu, što je velika šteta. Strategija postoji, ali nije dovoljno primijenjena u praksi, gdje se i ne vide neki pomaci u poljoprivredi i ribarstvu u odnosu na turizam. Svi ti proizvodi lako bi našli distribucijski kanal kroz turizam, dakle lokalni proizvodi, umjesto onih uvoznih, pa bi gosti mogli bolje doživjeti i okusiti Hrvatsku.

Tko je krivac?

- Neprovođenje strukturnih reformi na vrijeme, neprovođenje donesenih strategija, neposvećenost domaćim proizvođačima i tako od osamostaljenja Hrvatske pa na ovamo dovelo nas je do ovoga gdje smo danas. Upornim traženjem krivca nismo problem riješili. Fali nam, na svim razinama, malo više odgovornosti i iskrene želje za ispravljanjem „krivih Drina“.

Ako se želi razviti poljoprivreda, ribarstvo, školjkarstvo onda treba napraviti set obuhvatnih mjera, počevši od oslobađanja poreza i davanja, subvencija, poticaja za zapošljavanje, oslobađanje od komunalnih naknada, plaćanja koncesija. Razvoj poljoprivrede i ribarstva nije samo ekonomska mjera to je ujedno i demografska i socijalna mjera jer se te djelatnosti obično odvijaju na rubnim dijelovima zemlje gdje bi se trebalo zadržati te ljude da ostanu u svojim mjestima. Ako želimo razviti IT sektor, onda moramo ići u tom smjeru.

Koliko je doprinijela Europska unija ili odmogla poljoprivrednicima?

- Na žalost, moram priznati da nas Europska unija ne ograničava koliko mi to sami radimo. Kada EU odobri financijske tranše, svaka država ima zadatak isprogramirati svoje operativne programe, tj. prioritete, mjere i aktivnosti koje se trebaju provoditi s tim sredstvima. Međutim, mi smo u više navrata svojim skoro nemogućim uvjetima za prijavu na natječaj onemogućili da se 'obični ljudi' prijave i rade. Ti programi i mjere koje se donose trebaju biti puno fleksibilniji i operativno brži, kako bi ih većina mogla i iskoristiti. Sretna sam jer je na nacionalnoj razini, u resornom ministarstvu, došla struktura koja pozna tematiku iznutra, te nastoje olakšati ono što je do sada bilo.

Iako kroz fondove postoje programi i poticaji za razne proizvodne segmente (npr. proizvodnja sira), kod nas ljudi još uvijek ne vjeruju u isplativost, još uvijek nije dovoljno dobro razvijena svijest, a na neki način ljude bude sramota raditi takve poslove. Prije je kuhar bio onaj tko nije uspio, a danas je to prestiž i imaju bolje plaće nego kirurzi, i popularizacijom te djelatnosti došlo je do toga da mnogi mladi žele biti kuhari.

Na kojem području je moguća i poželjna ekološka proizvodnja?

- Po mom mišljenju u dolini Neretve je to jako teško zbog dugogodišnje prisutnosti pesticida, dok na području Konavala postoji jedna velika prednost zato što je veliki dio polja neobrađen i postoji potencijal za budućnost, kao i šipansko polje. Međutim, jednu od zapreka vidim i u tome što se neprestano i kontinuirano mijenjaju zakonski okviri i propisi što otežava planiranje poslovanja.

U Županijskoj komori uključuju u rad i studente s dubrovačkog Sveučilišta, gdje studenti izrađuju web stranice za određene tvrtke ili ljude. Studenti stječu iskustva, a tvrtke, OPG-ovi  udruge imaju potencijal za napredak i ostvarenje boljeg poslovanja što je na koncu važno za cijelu zajednicu i njezin napredak. Osim rada u Županijskoj komori, humanitarnom radu, Nikolina još sudjeluje u radu Kulturno umjetničkog društva „Sveti Juraj Osojnik“. U KUD se uključila jer je patila zbog prošlosti samog Osojnika i svega onoga što mu se događalo, a motiv joj je bio učiniti nešto za to mjesto, nešto respektabilno. Kaže, kako gore ljudi daju maksimum sebe kako bi organizirali određeno događanje, zanemaruju svoj privatni život kako bi zajednički ostvarili ciljeve.

- KUD je osnovan 2010. godine i od tada intenzivno radimo i čuvamo našu kulturu i baštinu. Međutim, KUD je ne samo mjesto za okupljanje i ples, on je taj koji je doprinio razvoju Osojnika, koji je kroz povijest bio graničarsko mjesto te nije bilo rata kroz povijest, a da Osojnik nije stradao. Nakon Domovinskog rata ljudi su bili emocionalno shrvani, i dugo godina nisu imali potrebe za djelovanjem na opću korist, jer su morali obnavljati vlastite kuće. To se promijenilo osnivanjem KUD-a, sve je živnulo. Danas tu imamo i vrtić kojega pohađa oko 40-ak djece kao i školu. Cilj je poticanje mladih i djece u učenju i očuvanju baštine. Također, želja KUD-a je naviknuti ljude, publiku na odlazak na Osojnik. KUD također ima zadatak aktivirati mještane na otvaranje OPG-ova i seoskih domaćinstava, otvaranje smještajnih kapaciteta te izradu lokalnih suvenira, kao i razvijanje domaće gastronomske ponude. Ljudi se vraćaju i ja ću se jednoga dana vratiti kada budem imala mogućnosti obnoviti svoju obiteljsku kuću.

Koju biste vi, kao snažna, uporna i uspješna žena poslali poruku svim mladim ljudima koji tek počinju graditi svoju karijeru?

- Smjer u kojem bi svi mladi trebali ići je taj da se moraju kontinuirano educirati. Obrazovanje je nešto što nikada nitko ne može oduzeti, i to nije floskula. Svi poslovi i pozicije dođu i prođu, a ono što smo mi naučili i stekli to nam nitko ne može oduzeti. Jako je važno biti vrijedan i raditi, trenirati i biti aktivan, biti uporan, ne posustajati, ali i volontirati, jer dajući drugome puniš sebe. Uvijek je sretan onaj koji daje. Ono što je još iznimno važno je biti moralan i ne posumnjati u svoje sposobnosti, ma koliko netko sa strane govorio drugačije.


Elizabeta Jelić/FOTO: Privatni album





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija