KULTURA
10.07.2018 u 12:55

VELIKA SVEČANOST U GRADU: završena obnova Biskupske palače, koja od 21. rujna postaje dubrovački dom biskupu Uziniću

Veliki broj stanovnika Dubrovnika okupio se danas, 10. srpnja u svečanom i radosnom raspoloženju na otvorenju obnovljene Biskupske palača u povijesnoj jezgri Grada nasuprot dubrovačke katedrale, mjestu stoljetnog stolovanja dubrovačkih biskupa do velikog potresa 1979. godine. Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić vratit će se u Grad te će u obnovljeno staro zdanje dubrovačkih biskupa useliti na blagdan svog nebeskog zaštitnika sv. Mateja, 21. rujna čime se, uz ostalo, želi podržati obnova života u staroj gradskoj jezgri. Do kraja tjedna palača će biti otvorena kako bi je mogli posjetiti svi zainteresirani građani Dubrovnika.


komentara  0

Reakcije svih koji su palaču danas posjetili i obišli pokazale su kako su oduševljeni onim što su vidjeli i ponosni na ovako pažljivo obnovljeno i uređeno kulturno dobro Grada unutar zidina. Obnovljenu palaču blagoslovio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, Giuseppe Pinto, koji je tom prigodom rekao:

Radostan sam i čast mi je blagosloviti ovaj Biskupski dom i uputiti srdačne čestitke preuzvišenom gospodinu mons. Mati Uziniću, dubrovačkom biskupu, za izvrsnu obnovu ovoga doma. U svojoj tisućljetnoj povijesti Crkva je trajno znala obnavljati, na temelju Predaje, nadahnuće koje je vodilo kist slikara ili dlijeto kipara. Tako je prenijela s jedne generacije na drugu djela, ideje i umjetničke izričaje koji su i danas aktualni, još uvijek prepoznatljivi, a u isto vrijeme utisnuti u sjećanje. Znala je promišljati umjetnost i liturgiju, jednu u službi drugoj. Znala je „utisnuti u tvar odsjaj svoje duhovne ljepote.“

Uz biskupa domaćina nazočnima su se obratili predsjednik Sabora Republike Hrvatske gospodin Gordan Jandroković, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Renata Margaretić Urlić, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plenković ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Prigodne riječi uputili su i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, zamjenica župana Žaklina Marević te donator gosp. Iva Felnera, predsjednik Zaklade Caboga Stiftung.

Uz veliki broj onih koji su na palači radili tijekom gotovo tri desetljeća na otvorenju su bili i drugi uzvanici kao i svećenici, redovnici, redovnice, vjernici laici, predstavnici drugih vjerskih zajednica u Dubrovniku. 

Biskup Uzinić je u prigodnom i emotivnom obraćanju nazočnima rekao kako useljavanje u ovako grandioznu palaču zasigurno nije u duhu nauka pape Franja koji više propagira "poljsku bolnicu", te da bi radije da se Biskupska palača naziva biskupovim domom. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u višedesetljetnoj obnovi ove reprezentativne rezidencijalne athitekture grada Dubrovnika, dodavši kako povratkom u Grad želi poslati poruku svima onima koji žive u Gradu, da ga ne napuštaju, a onima koji se dvoume, da dođu živjeti među zidine. 

- Veselim se preseljenju u Grad, ali sam ujedno i jako svjestan kako to nije lagano, jer život u Gradu nije odveć lak, pogotovo obzirom na to koliko putujem. Neke stvari se u Gradu pokreću nabolje i trebalo ih je pokrenuti još davno, ali svi se zajedno moramo potruditi vratiti život u Gradu - zaključio je biskup Uzinić.

Velikom čašću da pomognu u završnoj fazi obnove doživio je gospar Ivo Felner, predstavnik Zaklade Caboga Stiftung, koji je istaknuo kako Dubrovnik zaslužuje obnovu svoje spomeničke baštine koja je za dobrobit zajednice, a ne privatnih vlasnika koji će je "ograditi" i zatvoriti u vlastite interese.

- Zaklada Caboga Stiftung će uvijek financijski pomoći obnovi spomeničke baštine i ulaganjem u mlade ljude, ali je naš princip rada takav da ne ulazimo u projekte koji nemaju unaprijed zatvorenu financijsku konstrukciju. Na takav se način izbjegavaju višedesetljetne obnove - zaključio je Felner.

Zahvala svim konzervatorima i restauratorima te djelatnicima u kulturi koji su svojim radom, zalaganjem, trudom i znanjem doprinjeli obnovi ovako vrijednog zdanja poput Biskupske palače stiglo je od ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, a gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković je i ovaj dan nazvao povijesnim.

- Raduje me povratak dubrovačkog biskupa u povijesnu jezgru, jer kao što je naš biskup rekao, Grad nisu palače, nekrenine, zidine, restorani, turisti, već ljudi. Upravo zbog toga ova gradska uprava radi na izgradnji ceste prema Pobrežju gdje će se stvoriti stambena zona za naše mlade obitelji, nakon desetljeća se gradi nova škola i Studentski dom, a sve upravo zbog mladih i generacija koje dolaze. Izuzetno sam ponosan što se ova palača dovršila u mom mandatu - kazao je Franković.

Na svečanosti je biskup Uzinić dodijelio zahvalnice najzaslužnijim  institucijama za obnovu palače, a to su: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstvo kulture RH Konzervatorski odjel u Dubrovniku, Hrvatski restauratorski zavod, Građevinar Quelin, Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zavod za obnovu Dubrovnika i Zaklada Caboga Stiftung.

U glazbenom dijelu programa sudjelovali su kvartet Sorkočević, Stijepo Gleđ Markos i zbor Unison. Voditeljica programa bila je Nike Nagy.

Biskupska palača u Dubrovniku je važno mjesto duhovnog i kulturnog identiteta Dubrovčana. Pripadala je poznatoj dubrovačkoj vlastelinskoj obitelji Sorkočević a spada u tip „rastućih kuća“, što znači da je njezin današnji izgled posljedica različitih prekrajanja njezine unutrašnjosti ali i cijelog zapadnog dijela Pustijerne kroz povijest. Palača je, uz ostalo, bila i dom Luke Sorkočevića, skladatelja naših najljepših pretklasicističkih simfonija.

U četverokatnoj palači sa srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim elementima zahvaljujući ovoj obnovi od propadanja su sačuvane zanimljive arhitektonske dekoracije, očišćeni su i restaurirani zidni oslici, obnovljeni su tabulati (drveni oslikani stropovi) kao i biblioteka. Na prvom i drugom katu su izložene restaurirane slike i drugi izlošci iz fundusa Dubrovačke biskupije, a u prizemlju se u budućnosti planira postaviti lapidarij s arheološkim nalazima pronađenim ispod dubrovačke katedrale. Tako će dio palače i u budućnosti biti otvoren za posjete, kao i organizaciju različitih kulturnih programa.

Palača obitelji Sorkočević u vlasništvo Dubrovačke biskupije došla je 1854. godine za vrijeme dubrovačkog biskupa mons. Tome Jederlinića, nakon što je stara nadbiskupska palača iza Katedrale zbog bombardiranja 1806. godine postala neupotrebljiva. Od tada do danas uz Biskupsku palaču vežu se imena biskupa Antuna Giuricea, Tome Jederlinića, Vicka Čubranića, Ivana Zaffrona, Mata Vodopića, Josipa Marčelića, Vlaha Barbića, Josipa Marije Carevića, Pavla Butorca i Severina Perneka, koji je zbog posljedica potresa morao iseliti iz nje.

Palača oštećena na Uskrs 1979. godine obnavljana je u više faza . Inicijalna istraživanja započeo je Institut za povijest umjetnosti u sklopu svojih širih istraživanja prostora Pustijerne, a konzervatorsko-restauratorski istražni radovi započeti su 1984. godine i završeni 1993. godine pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda, a istraživanja su vodili Vladimir Marković i Igor Fisković. Projektnu dokumentaciju izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, autor idejnog projekta bio je Ivan Juras, razradu projektne dokumentacije nastavlja Nives Mlinar, a projekt rekonstrukcije izradio je Egon Lokošek.

Projekt je dovršen 2000. godine, kada je ishođena i građevinska dozvola. Radovi konstrukcijske sanacije započeli su 2003. godine i trajali su do 2013. godine. Uslijedili su završni građevinski, obrtnički i instalaterski radovi. Unutrašnjost palače uređena je po uzoru na istraženi izvorni izgled. Cijeli proces obnove vodio je Zavod za obnovu Dubrovnika do 2016. godine, kada je to preuzela Dubrovačka biskupija. Svi radovi su vođeni uz stalnu suradnju i nadzor nadležnoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Dubrovniku.

Ukupna vrijednost radova na obnovi ovog složenog i povijesno vrlo slojevitog objekta do 2016. godine iznosila je oko 25.000.000 kuna. Obnovom se ovo kulturno dobro željelo što više vratiti izvornom izgledu. Sredstva je kroz programe Zavoda za obnovu Dubrovnika uložilo  Ministarstvo kulture, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, dok je Dubrovačka biskupija pokrila otprilike 15% troškova iz svojih sredstava. Ukupna vrijednost preostalih završnih radova nakon 2016. godine je oko 6.700.000 kuna, što je osigurano donacijom Zaklade Caboga Stiftung. Tom donacijom pokriveno je i uređenje interijera, koje je, kao i sve završne radove vodio arhitektonski studio Studio Vetma Arh iz Dubrovnika. Manji radovi na ovom značajnom zdanju nastavit će se i nakon njenog otvaranja, prvenstveno završetak restauracije zidnih oslika u hodnicima.
Obnovom Biskupske palače želi se istaknuti poruka o snazi zajedništva, o tome kako je zajedničkim snagama moguće učiniti velika i zahtjevna djela. Zatim kako je važno čuvati i obnavljati našu kulturnu baštinu te poruka o potrebi vraćanja ljudi u povijesnu jezgru kako ona ne bi postala tek zaštićena spomenička cjelina nego kako bi se ljudi vratili i ponovo svoju svakodnevicu živjeli s Gradom i u Gradu.


dubrovniknet team / FOTO: Vedran Jerinić





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija