KULTURA
13.05.2018 u 10:36

Antonia Rusković Radonić: zapošljavamo mlade ljude visoke stručne spreme, to je za mene stvaranje boljih Konavala

Koje se kratke priče s audio vodiča o lokalitetu rijeke Ljuta u Konavlima mogu preslušati na osobnom telefonu ili tabletu - jedna je od izabranih tema koju će u četvrtak 17. svibnja 2018. u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu povodom obilježavanja 38. Međunarodnog dana muzeja, održati ravnateljica konavoskih Muzeja i galerija, Antonia Rusković Radonić. Svake se godine izabire nova, muzeološki relevantna tema, a za 2018. je predloženo “Hiper -povezani muzeji: novi pristupi, nova publika“. Pred muzejsku zajednicu, koja komunicira različite baštinske sadržaje zastupajući interese svih društvenih skupina, postavljen je izazov da ih na nove načine učine općim dobrom. Tim povodom porazgovarali smo s ravnateljicom, te saznali zašto misli da je rad u muzeju najčasnije radno mjesto danas, te da muzej nije vitrina i posjetitelj, nego društveni korektiv.


komentara  0

Kad ste ostvarili i zašto projekt o kojemu ćete govoriti uskoro u Zagrebu?

- Projekt Rijeka Ljuta, audio-vizualni vodič napravljen je isključivo u cilju prezentacije prostora koji, kako smo primjetili, nije ni među Konavljanima valoriziran dovoljno. Prostor gornjeg toka Rijeke Ljute naša djeca doživljavaju kao prirodnu baštinu ne dohvaćajući blago umijeća i znanja koje stoji u najzanimljivijem gospodarskom kompleksu Dubrovačke Republike. Sustav mlinica i stupa rijeke Ljute s kanalima, tombinima, jažama, sustavima podjele vode kao i sa samom arhitektonskom izvedbom predstavlja izuzetan primjer održivosti starih sustava gdje se prirodna i kulturna baština prepliću. Htjeli smo osvijestiti dio toga svakom posjetitelju  individualno. Dakle, napravili smo sadržaj koji svatko može dohvatiti na svoj mobitel ili tablet, na način da od ponuđenih priča izabere što želi slušati. Za sada je samo na engleskom i hrvatskom, a kako budemo imali sredstava, dodavati ćemo nove jezike. Još nam nedostaje način na koji ćemo u rijeci obilježiti da postoji vodič budući da smo protiv tabli u prostoru, pa čekamo neko prikladno dizajnersko riješenje.

Išli smo na najjeftiniju varijantu vodiča bez ikakvih animacija i ostalog sadržaja što današnja tehnologija omogućuje, jer to znači i dodatna sredstva. Našu ideju je 2016. poduprlo Ministarstvo kulture RH koje je u sklopu radova održanja odobrilo sredstva za izradu vodiča. Vodič je besplatan, a može se koristiti i kad se ne nalazimo na prostoru rijeke.

Naša intencija je da muzej živi na cijelom teritoriju Konavala i da na ovakve održive načine prezentiramo baštinu sa minimalnim sredstvima in situ.

Jeste još nešto prijavili?

- Da, svaka muzejska jedinica je prijavljivala svoj sadržaj. Kako je tema ove godine hiper povezani muzeji, odnosno nove tehnologije, držali smo se zadanoga u okvirima naših nastojanja i mogućnosti. Kuća Bukovac je prijavila facebook izložbu Bukovac i glazba, a Zavičajni muzej Konavala predstavljanje audio vodiča kroz muzej.
Ovaj izabrani je projekt Odjela za arheologiju i spomeničku baštinu koji vodi Jelena Beželj koja je i osmislila ove programe u cilju popularizacije vodiča i razumijevanja načina prezentacije. Tako je organizirala program u dva dana, jedan dan u muzeju u Pridvorju vizualna fotogrametrijska prezentacija stećaka sa UNESCO-vog zaštićenog lokaliteta sv. Barbare, a drugi dan audio vodič unutar rijeke Ljute, zajedničko slušanje. Dva lokaliteta – dva pristupa, i taj je pobrao najviše pažnje u Muzejsko dokumentacijskom centru u Zagrebu.

Koliko je bitno da prezentacija baštine prati suvremene tehnološke mogućnosti dostupne posjetiteljima?

- Nije uopće bitno, ako znate bolji način za doprijeti do današnje publike. Bitno je da stvorimo most do publike,  da budemo zanimljivi. Suvremene tehnologije su kuriozne i omogućavaju "parazitsko" dohvaćanje informacija čemu su ljudi skloni u današnjem načinu života pa shodno tome postaju muzejski alat jer informacije lako, brzo i na zanimljiv način dolaze do korisnika. Stari načini prezentacije zanimljivi su samo onima koji se bave određenom građom. Široj populaciji nam je dužnost prilagoditi sadržaj, budući je baština zajednička. Naš cilj je prenijeti sadržaj, a ne meditirati o formi prezentacije, što više baštinskog sadržaja na što prijemnjiviji način što većem broju ljudi, osvještavanje baštine u cilju njenog održanja i očuvanja.

Kakav je bio odjek ovih audio pričica? Imate li štogod slično u planu?

- Imamo već audio vodič za Kuću Bukovac, Mauzolej Račić i Zavičajni muzej Konavala. Prema statistikama vidjeli smo da se Bukovčev sluša u prosjeku od skoro pola sata, što je zaista dobro. U pola sata može se dosta naučiti. U Čilipima primjećujemo da posjetitelji biraju teme prema svojim afinitetima, netko sluša više o običajima, netko o nošnji, netko o muzeju. Tako za svakoga ima po nešto. Mi ćemo ih nadopunjavati i razviti audio vodiče za djecu po muzeju koje ćemo davati uz ulaznice na muzejskim tabletima. Tu ćemo omogućiti igre, slagalice i ostale djeci zanimljive sadržaje. Ljutu ćemo tek pratiti ove godine kako će se koristiti.
Ono što je važno reći da je sadržaj ovih vodiča izuzetno zahtijevan. Svima koji rade u muzeju je jednostavnije pisati znanstveno, nego popularno o građi. Na tome smo se najviše izmučili, da stvorimo razumljiv i jednostavan sadržaj za svakoga, a da ne umanjimo vrijednost informacije.

Kad smo kod brojki, kako je u Muzejima i galerijama Konavle završila 2017., što očekivati od 2018. ?

- Godina je završila, to je najvažnije. Lako je nešto postavljati od temelja, ali uvoditi promjene u uhodane sustave, tu često postoji neki otpor. Ali bez tih promjena nema rezultata. Prošlo je vrijeme kad su domaći ljudi išli po muzejima i galerijama iz potrebe za kulturnim sadržajem, novo vrijeme nas je zaljepilo za ekrane i sami znate koliko je teško privući ljude na neki događaj i sadržaj. Ali s tim se ne treba miriti, napravili smo jako puno u ove dvije godine i ostvarili dobre rezultate u brojkama. Uz to što je svoj djeci iz županije besplatan ulaz, kao i svim ljudima iz Konavala, mi smo naše prihode znatno povećali. Odrekli smo se zarade na ulaznicama, a stvorili suvenirnice koje su kod domaćih iskompenzirale razliku. Stvorili smo dodatne ponude u muzeju od kojih zarađujemo u turizmu i to nam je znatan rast. Sve je ovo, naravno, još u povojima, ali obećava dobru budućnost. Treba znati da dodana vrijednost koju stvori muzej ide na povećanje kvalitete rada u muzeju, prezentacije i očuvanja baštine, zapošljavanje stručnog osoblja, ili ulaganja u muzej. Dodana vrijednost u privatnom sektoru je dobit s kojom privatnik može u luksuz.

Konkretno, od 2014. kad su muzeji ostvarivali nepunih 200.000 kuna vlastitih sredstava i donacija, u 2017. smo došli do nepunih 1.200.000 kuna. Dok je u 2017. Općina Konavle na nas izdvojila 50% više sredstava nego 2014., a mi smo povećali naše prihode šest puta od tada (nas je duplo više, jedinica je duplo više, a posla je deset puta više). Općini hvala. U 2017. smo imali oko 4500 više posjetitelja nego godinu prije.

Kakve rezultate pokazuje uključivanje u ponudu Dubrovačke kartice?

- Dubrovačka kartica se pokazala vrlo dobrom gdje imamo javni prijevoz. Naši muzeji su besplatni posjetiteljima s dubrovačkom karticom, ali posjete bilježimo samo u Cavtatu. Pridvorje i Čilipi su zabilježili samo jedan posjet u 2017. Dakle, imamo još jedan argument za bolju povezanost javnim prijevozom u Konavlima.

Koliko općina izdvaja za rad Muzeja i galerija, budući ste došli iz nešto drukčijeg "sektora", vaše razmišljanje o samoodržanju je li uspjelo promijenilo omjer vlastitih prihoda i proračunskih? 

- Općina Konavle je i do moga dolaska izdvajala sredstva za Kuću Bukovac i Zavičajni muzej Konavala. Tu obavezu je preuzela prema Zakonu o muzejima, jer je Osnivač muzeja. Znate, malo koja općina uopće brine za svoju baštinu na takav način, jer je na koncu konaca, to skupo. Na žalost, muzeji su podbacili sve ove godine jer nisu uvjerili svojeg osnivača da kultura nije skupa. Sve što se na pravi način uloži u kulturu, vraća se kroz sve ostale grane, a na kraju i u isti taj proračun, jer je riječ o identitetu. Samo treba puno raditi. Mi stvaramo dodatni sadržaj u školstvu, stvaramo dodatni sadržaj u turizmu, aktiviramo nove resurse, borimo se za očuvanje baštine kao zadnje linije obrane u globalizaciji, a ono što je po meni gotovo najvažnije, zapošljavamo mlade ljude visoke stručne spreme društvenog smjera, u području kojemu nedostaje radne snage sa srednjom i nižom stručnom spremom, a na burzi su ljudi s faksom. Između ostalog, to je za mene stvaranje boljih Konavala.

Općina Konavle ima veliko razumijevanje za naš prelazak u novi oblik rada, na što sam im jako zahvalna. Kad ne radite ništa, onda vam ne treba ni ljudi. Nas je sada deset zaposlenih, a radimo u četiri ustrojbene jedinice, tri muzeja i Odjel općih i stručnih poslova na Grudi. Prema pravilnicima, trebalo bi nas biti duplo više, ali to nije održivo. U prošloj godini održali smo 11 izložbi, 6 različitih dječjih cjelogodišnjih programa, desetak povremenih radionica, gostovanja, predavanja, otvorili novi odjel, skrbili o dva velika arheološka lokaliteta i UNESCO-om zaštićenu sv. Barbaru i da ne nabrajam dalje. Nemamo nikakvu tehničku službu ni meštre, sve radimo same. Mislim da se to sve i vidi. Svako malo dobijemo neko priznanje za svoj rad, kao što je i ovaj poziv od Muzejskog Dokumentacijskog Centra za presicu.

Inače, osnivač je dužan održavati hladni pogon muzeja, a muzej mora namaknuti ostale novce za programe, ja se vodim tom idejom i tako planiram rad, jer tako stoji u Zakonu o muzeju. Sve plaće naših sezonaca i povremenih stručnih suradnika osiguravamo iz vlastitih sredstava, iz općinskih su redovne osnovne plaće, njih sedam - osam (do mog dolaska bilo ih je pet iz redovne djelatnosti). Od sredstava Ministarstva kulture smo skrbili o lokalitetima Konavala i otvorili muzej u Pridvorju. Mi ćemo s vremenom povećavati vlastita sredstva, a tako i ulagati u svoju nadogradnju na održiv način.

Kako napreduje Arheološki muzej u Pridvorju?

- Muzej u Pridvorju otvoren je s minimalnim sredstvima što se na njemu i vidi. Siromašan je i nezavršen i možemo reći nedovoljno zanimljiv. Radimo na tome svim snagama, što će se uskoro i vidjeti. Dogodine nam u izložbeni dio dolazi prezentacija antičkih brodoloma u moru kraj Cavtata u multimediji, a do tada ćemo organizirati povremene izložbe. 

Ogroman posao koji se radi je nevidljiv. Otkad smo otvorili Odjel zatražili smo i dobili trajne pohrane recentnih istraživanja u Konavlima temeljem čega nam je u muzej dopremljena ogromna građa koja je u procesu obrade i inventarizacije. Konavle su otvorile novi smjer u budućnosti s radom ovoga muzeja, što će se tek vidjeti, ja vjerujem u jedan istraživački centar šireg značaja budući nam je takvo područje. Samo treba dočekati.

Koliko se za projekte kulture može novaca namaknuti iz Ministarstva kulture i europskih fondova. Planovi i projekti u tom smjeru.....

- Ministarstvo kulture je ministarstvo sa najmanjim proračunom. Prednost financiranja imaju ustanove kojima je ministarstvo osnivač, tako da svaka odobrena kuna nama koji smo pod lokalnom upravom je čudo. Prošlu godinu smo uspjeli dobiti 750.000 kuna koje su sve odobrene na programe arheološke i zaštićene nepokretne baštine. Sredstva se moraju utrošiti strogo namjenski prema odobrenim projektima. Mi smo se s ovim sredstvima najviše usmjerili na naše lokalitete u Konavlima i muzej u Pridvorju.  

Otvorenost muzeja široj publici, dolasci djeca u muzejima i galerijama, jeste zadovoljni povatnom informacijom?

- Dok muzej ne postane drugi dom stanovnicima  Konavala, nećemo stati. Naša sredina krivo percipira muzej. Muzej nije vitrina i posjetitelj, muzej mora biti društveni korektiv.

Jeste li kompletirali tim ljudi s kojim namjeravate ostvariti svoj program i plan rada u narednom razdoblju?

- Nismo, ali na žalost nemamo mogućnosti zaposliti više dok ne povećamo vlastita sredstva. I, naravno, u ovakvom muzeju nema mjesta za ljude kojima smo projekcija loših praksi javne uprave i mogućnosti doživotnog uhljebljenja. Trebaju nam ljudi koji će prvenstveno raditi ovaj posao jer ga vole i jer vole Konavle. Osobno mislim da je rad u ustanovi kao što je muzej najčasnije radno mjesto danas. Muzej kao mjesto nove duhovnosti, baština kao zadani medij kulturnog razvoja i zajednica koju treba pokrenuti u službi baštine, izazov je današnjice. Direktna interakcija sa djecom, starima, a u isto vrijeme istraživački rad. 'Ko bi tome odolio?


Lidija CRNČEVIĆ





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme
otvaranje
KULTURA
0      14|11|18 u 18:23
Koliko koštaju, a koliko daju Dubrovačke ljetne Igre?
predstavljeno_deveto_izdanje_literata03
KULTURA
0      14|11|18 u 08:31
Predstavljeno deveto izdanje "Literata"
izlozba
KULTURA
0      13|11|18 u 09:54
UMJETNIČKA GALERIJA Izložba: „Umjetnine iz zbirke tvornice Aluminij Mostar“
glumiste
KULTURA
0      12|11|18 u 15:00
Među nominiranima za Nagradu hrvatskog glumišta i dva Dubrovčanina
Literat
KULTURA
0      12|11|18 u 11:41
Predstavljanje novog broja Literata

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija