LIFESTYLE
11.04.2018 u 16:45

Kako vrtlarenjem možemo pokrenuti promjene u svijetu?

- Prava revolucija počinje na vašem tanjuru. Onim što jedete, onim što kupujete ustvari glasate, utječete na promjene. Što je duži rok trajanja hrane na policama supermarketa to je kraći vaš životni vijek, istaknula je u Dubrovniku Silvija Kolar Fodor na predavanju „Vrtlarenje s prirodom“. Prepuna dvorana u dubrovačkoj Razvojnoj agenciji DURA-i iznenadila je organizatore i predavačicu, koja je stigla iz Međimurja. Silvija, koja je prije 11 godina napustila posao, kojim se tada bavila i potpuno se posvetila vrtlarenju tvrdi kako industrijska poljoprivreda “rat protiv prirode“ i da je uzgajanje vlastitog biovrta najveći aktivistički čin kojim se može stvoriti bolji svijet. S prisutnima je podijelila svoje znanje, ali i sjeme raznih vrsta voća i povrća koje proizvodi na svojih, sad već nekoliko hektara vrta, voćnjaka, šumskog vrta…


komentara  0

Princip biovrta ustvari jest da vrtlar prirodi pripremi uvjete da ona sama odradi sav težak posao. Silvija kaže kako njezin ogroman vrt, voćnjak, livadu, održava svega dvoje ljudi. Na njezinoj zemlji traktori se ne koriste, zemlja se ne ore, ne gnoji se mineralnim gnojivima, ne prska se pesticidima, herbicidima niti fungicidima. Ono pak bez čega se biovrt ne može voditi je znanje.

Uredne gredice ogoljene zemlje, samo jedna kultura biljaka na parceli, pretjerano navodnjavanje i gnojenje, recept su, kaže Silvija za iscrpljivanje zemlje i težak fizički rad vrtlara, a bez potrebe.

Ona svoju zemlju kopa motikom u površinskom sloju, pokriva je malčem (slojem suhe trave ili sijena), koji zemlju čuva od pretjeranog isparavanje vode, od smrzavanja, ali i od korova.

„Zemlja ispod malča uvijek je rahla, bez oranja i usitnjavanja. Oranjem prevrćete slojeve zemlje i poremetite njenu unutarnju ravnotežu i životinja i mikroorganizama koje u njoj žive. Moju zemlju oru gliste koje pod površinom kopaju tunele. Tako se ona  prozračuje i rahli. Malč sprječava rast korova, a kombinacijom sadnje u gredicama biljki koje jedna drugu podržavaju i jedna drugoj tjeraju nametnike, kao i cvijeća koje privlači lisne uši i kukce, stvara se prirodna zaštita biljki.

Priroda je mislila na sve, pa tako postoje kukci koji uništavaju nametnike na biljkama. Bitno je u vrt privući ptice jer one također jedu nametnike i izmetom gnoje tlo. Bitno je privući pčele, leptire i bubamare koje jedu uši, raznobojnim cvijećem. Što više različitih vrsta biljaka imate u svom vrtu i ako kombinirate pametno, možete vrt zaštititi i od bolesti i od suše i od vjetra, a da ne radite baš ništa posebno“, kazala je, među ostalim, Silvija Kolar Fodor.

Na primjerima je objasnila najčešće bolesti povrća u vrtu te dala prijedloge kako se s tim bolestima nositi i kako ih spriječiti na vrijeme, a bez upotrebe sredstava za prskanje. Ona smatra da biljke, a uvjerila se i na vlastitom iskustvu, mogu, kao i ljudi same preboliti bolesti, ako im se pomogne na ogovarajući način.

Zanimljivo je bilo kad je kazala kako ona svoj vrt gotovo i ne zalijeva, jer za tim nema potrebe osim tijekom ljetnih vrućina kad to radi jednom tjedno.

„Biljke ne treba naučiti u fazi sadnje na velike količine vode, jer one tada neće razvijati duboki korijen, ulijenit će se. Sadite prije kiše i jedna obilna kiša mjesečno bit će dovoljna da vaše biljke rastu. Naravno tijekom ljetnih vrućina i suša treba zalijevati, ali ni tada nemojte pretjerivati, jer svaka voda i ona iz slavine u sebi ima soli, koje prilikom zalijevanja ostaju u zemlji i osiromašuju je. Tajna je u malču koji čuva vlagu zemlje“, naglasila je Silvija, koja je predsjednica udruge Biovrt.

Udrugu je osnovala 2012. , a ona sad okuplja tisuće  vrtlara u Lijepoj Našoj, koji međusobno razmjenjuju iskustva i sjemenje. Nakon dužeg predavanja u zgradi DURA-e razmjenjivalo se sjeme. Bilo je tu raznih vrsta povrća, voća i cvijeća, a nadamo se da će i u Dubrovniku, nakon ovog predavanja biti sve više revolucionara/vrtlara, koji razmišljaju o onome što kupuju i koga i kakv poredak u društvu tom kupnjom podržavaju. Više o Silviji i njezinom vrtu saznajte ovdje.

Ono što je zapravo Silviju potaknulo na ovaj korak jest spoznaja da kao aktivistica, koja je željela promijeniti svijet na bolje, akcijama koje je pokretala ustvari nije napravila puno. Kad je počela proizvoditi hrvanu na nanič na tom proizvodnjom čuva zemlju, jede zdravo i prestane podržavati velike korporacije koje proizvode hranu i uništavaju male farmere i bioraznolikost te zemlju koja je vrijedan resusrs, shvatila je da se prava revolucija, prava promjena događa u vrtu, za koji smatra da može biti izvor stvaralaštva, krativnosti, psihoterapija i tjelovježba, a ujedno i izvor zdravlja.


K.Fiorović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme
green_sea_safarii001
LIFESTYLE
0      21|08|18 u 13:48
FOTO/ GENIJALNO OSMIŠLJEN IZLET: vode ih besplatno barkom, ali pod jednim uvjetom
LIFESTYLE
0      21|08|18 u 09:24
Nastavlja se dugo toplo Ljeto u Valamaru - smijeh i samo smijeh
sisimisi_konavle_11
LIFESTYLE
0      20|08|18 u 19:53
Noć šišmiša u Konavlima
svinje
LIFESTYLE
0      20|08|18 u 18:42
Crne slavonske svinje u điru po Mihanićima
tbf
LIFESTYLE
0      20|08|18 u 12:53
TBF sutra na Orsuli

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija