LIFESTYLE
12.11.2017 u 20:02

PREDSTAVLJAMO: ing. strojarstva Nikola Blažević – Dubrovčanin u svijetu 3D printera

Mogućnosti korištenja 3D printera u proizvodnji, medicini, slastičarstvu, arhitekturi su neograničene. Sve što trebate je ideja, program i stroj koji će od materijala po vašoj želji isprintati ono što ste zamislili. No 3D printeri su ograničeni veličinom i pokretima. Naš sugrađanin, magistar strojarstva dosjetio se napraviti modularni 3D printer uz pomoću kojeg može isprintati i sam 3D printer, ali se laganom izmjenom alata u kratkom vremenu isti stroj može pretvoriti u stroj za lasersko graviranje odnosno CNC obradu za izradu visokozahtjevnih strojnih dijelova, koji se najčešće koriste za potrebe medicinske, dentalne, vojne i nuklearne industrije. Njegovu inženjersku ideju podržala je cijela obitelj, koja je kroz obiteljsku tvrtku uložila u razvoj i izradu stroja. Svoj „Modax“ predstavio je na posljednjem BUG Idea Knockout natjecanju. Predstavljamo Vam Nikolu Blaževića. 


komentara  0

Glavna razlika između uobičajenog 3D printera i Nikolinog Modaxa je u tome što s njim moguće , osim printanja raditi i druge vrste obrade te tako korisnik umjesto više različitih strojeva, koristi samo jedan uređaj za profesionalno prototipiranje i to tako da jednostavno zamijeni  vrstu alata. A za što sve 3D printer možemo koristiti?

Primjene aditivnih tehnologija, popularno zvano 3D printanje, su vrlo raznolike. Kako razlikujemo veliki broj različitih postupaka aditivne proizvodnje tako razlikujemo i veliki broj različitih materijala koji se koriste. Tehnologija s kojom mi trenutno radimo je jedna od najrasprostranjenijih i iz naših primjera može se koristiti za različite namjene u elektronici, strojarstvu, arhitekturi, građevini, dizajnu proizvoda, medicinskim pomagalima, slastičarstvu i mnogim drugim primjenama koje ni mi još nismo otkrili i svakim danom ljudi širom svijeta pronalaze nove mogućnosti.

Može li se 3D printanje koristiti u masovnoj proizvodnji?

Naravno da može, ali kad govorimo baš direktno o masovnoj proizvodnji onda su drugi proizvodni postupci ipak su isplativiji, no za svaki proizvod postoji krivulja s kojom se može utvrditi je li isplativo ići s aditivnom proizvodnjom ili konvencionalnom s obzirom na troškove proizvodnje. Bilo koji proizvod namijenjen masovnoj proizvodnji,  mora proći neki razvoj, istraživanje, a u tom postupku aditivne tehnologije uvelike pomažu i skraćuju vrijeme. Velika prednost aditivnih tehnologija je mogućnost izrade 'custom' verzije istog proizvoda, a s 3D printanjem mogu se postići pojedini oblici proizvoda koje s konvencionalnim tehnologijama nije bilo moguće dobiti.

Budućnost  je definitivno u aditivnoj tehnologiji  kao jednoj od metoda koja zajedno s ostalim procesima pomaže u proizvodnji. Smatram da je aditivna tehnologija ili popularno nazvano 3D printanje svakako jedan od stupova nove, 4. industrijske revolucije.

Modax trenutno kao sirovinu za rad koristi polimere (vrstu plastike). Tehnologija s kojom trenutno radi je FFF ( e. fused filament fabrication) odnosno FDM (e. fused deposition modeling)  hrvatskog službenog naziva Taložno očvršćivanje i to je jedna od nekoliko njih koje koriste polimere kao sirovinu za rad. Postoje i druge tehnologije koje koriste metal kao baznu sirovinu za rad. Riječ je uistinu o dobro razgranatoj industriji raznolikih strojeva i tehnologija za koju mi laici koristimo samo jedan naziv, 3D printanje. A kako je Nikola došao na ideju napraviti jedan takav printer?

Svijet aditivnih tehnologija me je jako zanimao, a oduvijek sam bio fasciniran raznim vrstama proizvodnih uređaja. Studirao sam na fakultetu Strojarstva i Brodogradnje u Zagrebu smjer Proizvodno inženjerstvo. Kad su se pojavili 3D printeri, odlučio sam da ću napraviti jedan 3D printer, koji će biti drugačiji od ostalih, za diplomski rad. Puno sam čitao u noćnim smjenama na studentskom poslu u tehničkoj podršci Iskon Interneta.

Tražio sam ljude na fakultetu koji bi mi svojim znanjem i vještinama mogli pomoći u ostvarivanju ove zamisli. Godinu dana iza te odluke, rodila se ideja modularnog uređaja s izmjenom alata. Pronašao sam i mentora koji je prihvatio tu moju ideju kao temu za diplomski rad.
Prvi prototip Modaxa, nastao je dakle kao diplomski rad na fakultetu, koji sam sretno obranio u srpnju 2016. godine. Tek nakon toga slijedi put intenzivnog testiranja i rada u sklopu obiteljske tvrtke Axiomi. To ljeto proveo sam testirajući prvi prototip u uredu naše obiteljske tvrtke u Mokošici.

Nikolina ideja pokrenula je cijelu obitelj. Prvi ulagač u njegovo istraživanje bila je njegova sestra. Otac, umirovljeni inženjer elektrotehnike jedva je dočekao raditi nešto inovativno u vlastitoj struci. Prvu narudžbu dobili su od Nikolinog kolege Marija. Podršku je dobio i kroz sustav potpora za zapošljavanje mladih Grada Dubrovnika, a sad već ima i zainteresiranih ulagača.

Razvoj Modax uređaja je krenuo kroz obiteljsku tvrtku Axiomi odakle i Modaxu naziv. Mod od modular,  Ax  od Axiomi. Sestra je puno pomogla s prvim ulaganjem dijela novca za prvi prototip dok je tvrtka snosila troškove ostalog dijela i moju plaću kroz tu prvu godinu razvoja. Velika pomoć nam je u toj godini bio i poticaj od grada Dubrovnika tvrtkama za zapošljavanje mladih. Vremenski je teško odrediti koliko je Modax nastajao jer to nije jedina stvar na kojoj trenutno radim, a praktično je  Modax projekt, još uvijek, u razvoju.

Moram naglasiti da mi je otac najveća podrška kroz cijeli moj rad i ovaj razvoj. Od prvih printova sve do danas kad radimo kutije za elektroniku. On je inače inženjer elektrotehnike po struci, koji se u mirovini, vratio onome što najviše voli, a to je lemiti i raditi na nečem inovativnom.

Prvi Modax, 4 puta većih dimenzija od ovog prvotnog, naručio je Marko Salopek, sada kolega u zajedničkoj novonastaloj tvrtki koja se bavi profesionalnim 3D ispisom. Prvenstvena namjena mu je bila ispis jednog velikog projekta, ljudske statue u prirodnoj veličini koja će krajem ovog mjeseca biti predstavljena na jednoj izložbi u Irskoj. Posao polako raste što se profesionalnog ispisa tiče. Za Modax, budući da je još uvijek u beta fazi, interesenata već ima čak iz inozemstva i svakako pregovaram o suradnjama u Hrvatskoj. Sve je još u nastajanju tako da o ciframa i realnim investitorima ne mogu ni pričati.

Kao i svaki mladi poduzetnik i Nikola se susreo s hrvatskom birokracijom.

Ovo postaje neko standardno pitanje na koje postoji skoro standardni odgovor. Problemi su kao što se uvijek i spominju, sporost i neefikasnost sustava, preveliko gubljenje vremena. Da takvim tempom funkcioniraju poduzetnici, propali bi u startu. Dalo bi se puno o tome pričati.  Svatko ima neku svoju ideju, kako to riješiti. Ono što je sigurno jest da trebamo stvoriti efikasni sustav sinergije državnog i privatnog sektora. Zaposliti pravog čovjeka na pravo radno mjesto, kako u svakoj uspješnoj firmi tako i u državnoj službi. Samo tako kao društvo i cjelina možemo napredovati, a ne dijeliti se u razne skupine s etiketama.

Za sad ne razmišlja o odlasku negdje vani. Pothvat stvaranja obuzeo ga je u cjelini, a želja mu je pretvoriti ga u održiv i uspješan posao. Planira li se vratiti u Dubrovnik?

Sjedište tvrtke u kojoj je razvoj Modaxa krenuo se nalazi u Dubrovniku, točnije u Mokošici u kojoj sam i odrastao. Osobno se trajno ne planiram vratiti u Dubrovnik jer s curom, koja mi je na cijelom putu velika podrška, gradim život u Zagrebu. Svakako i tvrtke s kojima blisko surađujem, a i kolega s kojim sam otvorio novu tvrtku, živi u blizini pa su to ipak razlozi zbog kojih ostajem u Zagrebu. Uvijek ću reći: ništa nije nemoguće! Dio posla po planu odrađivat će se upravo u Dubrovniku. O detaljima neću jer ih još razrađujemo.

Kako izgleda jedan radni dan poduzetnika i inovatora? Ima li tu vremena za odmor i zabavu?

Huh tu pravila nema, nekad sam na terenu ili na sastancima pola dana. Nekad sam u komadu po 12 sati u radionici. Nekad radim kraće jer sam manje efikasan pa uzmem odmor. Nekad zvoni sat u tri ujutro jer printamo bez zastoja, jer projekt mora biti gotov na vrijeme. I tako, dinamično je. Trenutno uz ovaj tempo posla nemam puno vremena za neki hobi, ali posao koji radim je i krenuo kao hobi i još uvijek dijelom i  zabava, kad na primjer raspravljamo koju sljedeću ludost bi mogli isprintati za nas osobno. U slobodno vrijeme pogledam dobar film ili seriju, kad uhvatim vremena pođem na bazen plivati.


 


K.Fiorović





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija