VIJESTI
10.10.2017 u 22:15

JAVNA RASPRAVA: Koje lokacije za izgradnju pročistača i postrojenja za obradu mulja predlažu Dubrovčani?

U Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika u ponedjeljak je održano javno izlaganje na temu „Opcijska analiza lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i postrojenja za obradu mulja“, a uslijedila je javna rasprava u kojoj su uz zainteresirane građane sudjelovali predstavnici gradske uprave i vijeća, Vodovoda Dubrovnik, Hrvatskih voda i Hidroprojekt-inga. 


komentara  0

Pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić uvodno je objasnila kako je postrojenje za obradu mulja nužno izgraditi kao sastavni dio prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda kako bi se zadovoljili zahtjevi iz direktive EU o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Navedeni projekt razvoja vodo-komunalne infrastrukture čiji su nositelji Grad Dubrovnik i Vodovod Dubrovnik uvršten je i na listu strateških projekata RH, a ukupna vrijednost od oko 80 milijuna eura planira se financirati bespovratnim sredstvima u iznosu do 70 posto. Lončarić je istaknula kako će se rezultati javnog savjetovanja koristiti u opcijskoj analizi sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koja će kao sastavni dio Studije izvodivosti biti prezentirana konzultantima Europske Komisije (JASPERS) u postupku procjene prihvatljivosti Projekta.

Damjan Nemec iz Hidroprojekt ing., tvrtke zadužene za pripremu projektne dokumentacije pri apliciranju na europske fondove ukratko je izložio opcijsku analizu projekta koji se sastoji od tri komponente. Prvenstveno riječ je o opskrbi pitkom vodom što uključuje širenje mreže i rekonstrukciju postojećeg sustava, zatim ulaganja u sustav odvodnje otpadnih voda uz izgradnju postrojenja za obradu mulja te konstitucionalno jačanje tvrtke Vodovod d.o.o. kao isporučitelja vodnih usluga. Nemec je ključnim istaknuo izgradnju postrojenja za biološko pročiščavanje otpadnih voda i obradu viška mulja.

Za smještaj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i postrojenja za obradu mulja razmatrane su četiri lokacije. Prva se odnosi na već postojeći UPUV Lapad na Petki koji se pokazao najprihvatljivijim jer ne treba ulaziti u izmjene prostornog plana, kao ni vršiti rekonstrukciju sustava odvodnje. Ipak, potrebna je izgradnja novog mehaničkog stupnja uređaja te bi zbog nedostatka prostora trebalo iskopati tunel i sagraditi pristupni put, zbog čega bi u periodu od godine dana sigurno došlo do buke i teškoća u prometu. Također, takvo rješenje nije dugoročno prihvatljivo jer ostaje problem zbrinjavanja mulja, koji bi se pri odabiru ove lokacije trebao odvoziti na druga odlagališta.

Druga razmatrana lokacija nalazi se u Komolcu iza skladišta Leda, a riječ je o zemljištu u većinskom vlasništvu Grada. Iako nudi dovoljno prostora za jednostavnu izgradnju postrojenja za biološko pročišćavanje te anaerobnu stabilizaciju mulja, postoji opasnost od emisije mirisa, a takav bi projekt zahtijevao značajne rekonstrukcije kako bi se postojeći sustav preusmjerio na novi centar, što bi za vrijeme radova zahtijevalo zatvaranje ceste od Petke do Komolca. Za odabir tog rješenja nužno bi bilo potpuno izmijeniti prostorno plansku dokumentaciju, zbog čega bi moglo doći do zastoja u proceduri pri apliciranju za bespovratna EU sredstva.

Treća varijanta je Gospino polje, gdje bi se uređaj po uzoru na Marseille smjestio ispod nogometnog igrališta u sklopu sportsko-rekreacijskog centra, no ta se opcija nije puno razmatrala zbog imovinsko-pravnih odnosa. Slično je i sa četvrtom lokacijom koja se nalazi između Zatona i Orašca gdje već postoji manji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, ali je i to zemljište u privatnom vlasništvu.

Vrlo važnim pitanjem Nemec smatra gdje i na koji način zbrinjavati mulj. Kao tri moguća postupka naveo je odlaganje, reciklažu i termičku obradu gdje bi se mulj najvjerojatnije odvozio u okolicu Splita. Predložio je suvremeni način solarnog sušenja mulja, a takvo bi se postrojenje moglo smjestiti u sklopu Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju ili na Osojniku.

Nakon izlaganja uslijedila je javna rasprava:

Damir Račić: Uređaji koji se sada nalaze u Lapadu - čije su proizvodnje, je li riječ o uvozu i tko bi to proizveo? Mislim da bi proizvođač trebao dati garanciju, da se vrši kontrola i servisiranje i da taj cjevovod bude dublje, što dalje od obale.

Damjan Nemec: Objavit će se javni natječaj, a s obzirom na veličinu investicije prijavit će se veće inženjerske kompanije iz cijele Europe koje angažiraju lokalne izvođače građevinskih radova, dok same vrše ugradnju opreme i uređaj puštaju u pogon. Jednom kad se uređaj izgradi, izvođač ima još godinu pokusnog rada da dokaže da taj uređaj radi, a nakon toga slijede dvije do tri godine garancijskog perioda gdje treba uklonit sve greške koje su se pojavile. Poslije se više ili manje već sve zna i Vodovod će tada s tim uređajem upravljat puno kvalitetnije nego što je slučaj danas.

Marin Pavlović (Gradski kotar Komolac): Za stanovnike Komolca je apsolutno neprihvatljivo rješenje odlaganja mulja u Komolcu iz niza razloga. Znamo da se nekoliko metara od te lokacije nalazi glavno vodocrpilište pitke vode za Grad i šire gradsko područje. Poznato je da voda dolazi sifonom 64 metra ispod zemlje, te bismo na taj način direktno ugrožavali pitku vodu. U kotlini gdje su tri planinska lanca nije riješena oborinska odvodnja niti ju je moguće riješiti, a znamo da su tamo najveće poplave i po statistikama. Što se tiče infrastrukture – katastrofa. Planira se rješiti oborinska odvodnja, ceste i izgradnja na desetke kilometara cjevovoda. Kada zbrojite sve to, a govori se da je to najjeftinije rješenje – ne, to je u konačnici daleko daleko najskuplje rješenje. Rijeka dubrovačka se nalazi na rasjedu dviju tektonskih ploča i to je područje podložno potresima, a jedno od najvećih klizišta u Dalmaciji nalazi se upravo na tom lokalitetu. Poznato je i da Komolačko polje dava tri žetve godišnje te je apsurdno da se uništava plodno tlo i maslinici kako bi se izgradio spremnik mulja, i to nažalost konvencionalni.

Marijana Pećarević (Sveučilište u Dubrovniku): Spominjali ste obradu mulja, odnosno sušenje, spaljivanje, a niste uopće spomenuli mogućnost korištenja tog mulja. Danas već postoje tehnologije anaerobne digestije za dobivanje bio plina. Zašto to uopće nije uzeto u obzir, na mulj se gleda kao na problem a može ga se dobro iskoristiti.

Damjan Nemec: Anaerobna digestija nije obrada već jedna vrsta stabilizacije mulja. On je sigurno koristan, jer smanjimo količinu a uz to dobijemo dodatnu energiju koja se može koristit za pokrivanje jednog dijela potreba samog uređaja. Još uvijek ostaje oko pola količine mulja koji treba dodatno obradit i zbrinut, tako da to nije konačno zbrinjavanje mulja. Za lokaciju Komolac smo koristili upravo anaerobnu digestiju, čime se smanjuju troškovi za pogon uređaja i troškovi za obradu i zbrinjavanje mulja. Taj uređaj bi bilo znatno jeftinije izgradit nego u Lapadu.

Emilijo Puljizević (gradski vijećnik HDZ-a): Mislim da su neke stvari već određene time što moramo povući sredstva do kraja 2018. Pa me živo interesira otkad su na raspolaganju bila ta sredstva, ne vjerujem zadnjih godinu dana. Po meni je najprihvatljivije da radimo i obradu mulja jer bilo kakvi cestovni promet je uvijek opasnost, a koliko znam takav materijal preko graničnog prijelaza proći ne može. Ipak se nameće Osojnik pa me zanima gdje se to zemljište nalazi i hoće li bit nužno provesti studiju utjecaja na okoliš? Tko će na kraju odlučit o ovim varijantama ako to plaća Europska unija? 

Orlanda Tokić (zamjenica gradonačelnika): Zemljište je u suvlasništvu Grada Dubrovnika i Vlaha Violića i na toj lokaciji se nalazi prostor za odlaganje otpada Čistoće, što je van naselja, dok se u jednom dijelu nalazi padina koja je također pogodna za iskoristiti. Ovo su samo naša promišljanja, i u konačnici sve ovisi o javnoj raspravi. Mi smo napravili predradnju koja nas ne košta ništa i kako bismo uštedjeli vrijeme ako dođe do cijele te priče na Osojniku.

Damjan Nemec: Može li nam EU uvjetovat rješenje? Zapravo, ne, i jedan od razloga rasprave je taj što je Europska komisija osjetljiva na mišljenje lokalnog stanovništva, sve što se tiče zaštite okoliša i prihvatljivost rješenja za lokalno stanovništvo je uvijek u prvom planu.

Orlanda Tokić: Ovo nije jedna od onih klasičnih javnih rasprava u kojima se građanima izlaže. U momentu kada je nova uprava nastavila raditi na ovom projektu lokacija nije bila definirana, bilo je čak i više varijanti od ovih koje su nekako najsuvislije. Razumljivo je kako iz perspektive onih koji ne žive u Hrvatskoj lokacija Komolca izgleda idealno, jer takvih je lokacija realiziran po svijetu veliki broj. Komentari izneseni na ovoj javnoj raspravi dostaviti će se Jaspersu na daljnje odlučivanje i po nama je to bitan element koja će lokacija presuditi.

Vicko Begović (Vodovod Dubrovnik): Sredstva su nam dostupna cijelo vrijeme, samo što nismo pripremili projektnu dokumentaciju, nismo napravili studiju izvodljivosti, nismo riješili imovinsko-pravne odnose, ni građevinske dozvole. Mislim da će studija izvodivosti bit ta koja će odlučit o lokaciji uređaja.

Ana Bratoš Cetinić (Sveučilište u Dubrovniku): Čini mi se da nije uzeta u obzir najbolja i najsuvremenija tehnologija, mislim da je spalivanje mulja nešto što bi trebalo bit napušteno iz više razloga. Prvo, s obzirom da Hrvatska ima već zadane dozvoljene emisije količine ugljikovog dioksida u atmosferu i ako se kvote pređu plaćaju se penali, je li se računalo koliko bi emitirali kamioni koji bi odvozili u Split dehidrirani mulj? Drugo se odnosi na ispuste u more. Postojeći ispust ispod Petke se "čuje" što mislim da je rezultat neispravnog rada ili kapaciteta postojećeg sustava. Kao oceanolog smatram da se ne uzima u obzir termoklima, ključni sloj koji je granica ispusta, svojevrsna fizička barijera. Konzultira li se Hidrografski institut i oceanolozi?

Damjan Nemec: Za svaki pomorski ispust rade se namjenska istraživanja, u odnosu i na termoklimu i na kompletno obalno područje. Danas stanje nije dobro jer sadašnji ispust ne funkcionira kako treba, ili je pukao ili ima drugu anomaliju.

Vido Bogdanović (gradski vijećnik HSS-a): Nažalost, kasnimo nekih 4-5 godina s ovakvom pričom, ona je manje-više ono što nas čeka, nemamo puno prostora ni lijevo ni desno, ni tražit krivce. U svakom slučaju vlak nam tutnji kroz stanicu i ako uskočimo uskočili smo. Zbog svega toga skoro pa da je iluzorno razgovarat o tehnologiji kad je osnovni element vrijeme, hoćemo li uhvatiti "vlak". Vjerojatno ćemo nakon svega toga odabrat ne najbolje rješenje, ne najbolju tehnologiju, ne najbolju lokaciju i vjerojatno će netko nakon dvadeset, trideset godina spominjat nas ko što mi spominjemo Grabovicu ili ko što su neki spominjali Dubac. Bez obzira na nepostojanje dovoljno definiranih propisa mislim da ne bismo smjeli ostavit pitanje mulja po strani. Nema viška ni manjka mulja, to je ključan proizvod procesa kao i voda. Vodu smo riješili, pustit ćemo je u more, ali mulj nam ostaje. S time da nestabilizirani mulj smrdi, zaudara puno gore, a stabilizirani, anaerobno obrađeni puno manje ili ne smrdi. Sad smo u situaciji da ćemo zbog ograničenja koje imamo ostati sa smrdećim muljem koji ćemo sušit na Osojniku. Možda se takav uređaj za anaerobnu stabilizaciju zbilja može ugurat u nesretnu Petku koja je po svemu sudeći ostala jedina lokacija, tako da imamo manje količine mulja za transport sutra na Osojnik, koji neće smrdit i koji će se tamo lakše obradit a i znat ćemo gdje će sve to ić. Najbolje da ostane sve skupa u Petki, jer onda tamo sigurno više nitko neće ništa gradit. Problem svega ovoga je što je uistinu vrlo skupo i ne postoje dovoljno duga iskustva kako će se to radit i koliko će koštat. Strah me da ćemo sa pročistačem za pitku i za šporku vodu doć na cijenu kubika od 40 kuna, i to ne samo za vodu koju pijemo. Moramo bit vrlo oprezni sa razmetanjem suvremenim  tehnologijama, ima stvari koje jednostavno ne trebaju.

Sva dodatna pitanja, komentari i primjedbe u vezi s stručnom dokumentacijom dostupnom na stranicama Grada Dubrovnika mogu se uputiti na adresu elektroničke pošte jadran.barac@vodovod-dubrovnik.hr, zaključno do 24. listopada 2017.


Marija Dragojević





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija