VIJESTI
11.02.2017 u 16:56

ŠTITE SVOJE: dubrovačko NE nacionalnim licencama za vodiče

Jasno je da nastojanjima očuvanja sustava županijskih licenci, koje se dobijaju polaganjem posebnog dijela vodičkog ispita za pojedinu županiju, želimo zaštititi svoj posao. Ali ne iz nekih sebičnih, lokal - patriotskih ili šovinističkih pobuda, već da onemogućimo onima koji nemaju testirano potrebno znanje o Gradu i njegovoj baštini, Korčuli te drugim zaštićenim lokalitetima u našoj županiji, da zarađuju predstavljajući te sadržaje turistima, a pri tome nemaju potrebne stručne kvalifikacije - kaže, između ostaloga Marko Sjekavica, pravnik i vodič koji će predstavljati dubrovačko Društvo turističkih vodiča na predstojećem sastanku u Ministarstvu turizma gdje će se raspravljati o novom Zakonu koji obuhvaća ovu djelatnost. Hoće li se protivljenje hrvatskih vodiča "razbiti" od europske pravne okvire, je li riječ o diskriminaciji ili zaštiti hrvatskih interesa? Pročitajte u nastavku....


komentara  0

Zašto je prijedlog nacionalnih licenca kojima bi se zamijenile županijske, digao toliku buru među vodičima širom Hrvatske, pa i među dubrovačkim?

- Kako se pokazalo prilikom rasprave i glasanja na skupštini Društva turističkih vodiča Dubrovnik, većina kolegica i kolega nisu podržali stav Upravnog odbora koji se u siječnju suglasio s namjerom Ministarstva turizma da nacionalnim vodičkim licencama zamijeni dosadašnje županijske licence. Protivljenje ukidanju županijskih licenci je ujedno i prevladavajući stav strukovnih udruženja u cijeloj državi. Prevođenje županijskih licenci u nacionalne značilo bi da bi sve vodičice i vodiči mogli voditi sve zaštićene lokalitete u cijeloj Hrvatskoj, iako za to nemaju, pred mjerodavnim institucijama, putem završenog obrazovnog programa, dokazana znanja i kompetencije.

Upravo to je najvažnija i za struku najopasnija novost koju donosi pripremana izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu, iz kojega Ministarstvo predlaže izbrisati do sada propisanu distinkciju općeg i posebnog dijela vodičkog ispita (čl. 26. st. 5. i 6.), od kojih samo polaganje posebnog dijela ispita za pojedinu županiju, omogućava pružanje usluge turističkog vodiča u odnosu na zaštićene lokalitete određene županije. Sustav županijskih licenci je poželjan jer omogućuje puno veću kvalitetu vodičke usluge i proizvodi profesionalni kadar sa znatno širim spektrom znanja o kulturnoj i prirodnoj baštini manjih teritorijalnih cjelina, s kojima su, rođenjem, stanovanjem, afinitetima ili nekom drugom niti povezani.

U raspravi ove teme koja se zadnjih dana, srećom, intenzivirala unutar struke, a privukla je i značajniji interes medija i šire javnosti, stvorila se izvjesna zbrka u odnosu na pitanje imamo li i sada u Hrvatskoj nacionalnu vodičku licencu. De iure je imamo jer Zakon određuje da osobe koje imaju položen samo opći dio ispita za turističke vodiče mogu pružati usluge na cijelom teritoriju RH, osim na zaštićenim lokalitetima.

Međutim, upravo na ovim potonjima, događa se esencija turističkog vođenja kroz komunikaciju baštine turistima. Stoga vođenje po cijeloj zemlji, osim na području zaštićenih lokaliteta koji su pokriveni pojedinim županijskim licencama, što omogućuje sadašnja nacionalna vodička licenca, u praksi niti ne predstavlja srž onoga što smatramo turističkim vođenjem, već se približava sadržaju posla turističkog pratitelja. Dakle, važno je shvatiti da je pojam nacionalne vodičke licence iz postojeće pravne regulative, sadržajno potpuno različit od nacionalne licence koja se namjerava uvesti kao zamjena za županijske licence.

Ne štite li na ovakav način vodiči sa županijskim licencama svoj posao, svoj teritorij, jer ne žele konkurenciju?

- Jasno je da nastojanjima očuvanja sustava županijskih licenci, koje se dobivaju polaganjem posebnog dijela vodičkog ispita za pojedinu županiju, želimo zaštititi svoj posao. Ali ne da ga zaštitimo iz nekih sebičnih, lokal - patriotskih ili šovinističkih pobuda, već da onemogućimo onima koji nemaju testirano potrebno znanje o Gradu i njegovoj baštini, Korčuli te drugim zaštićenim lokalitetima DNŽ, da zarađuju predstavljajući te sadržaje turistima, a pri tome nemaju potrebne stručne kvalifikacije.

Radi se o isključivanju s tržišta nelojalne konkurencije. Mi u Društvu vodiča dakako imamo kolegice i kolege iz drugih dijelova Hrvatske i čak iz drugih zemalja koji su položili ispite za vodiča DNŽ. Svatko je dobrodošao da polaže propisane ispite i time pokaže, ne samo svoje znanje o sredini u koju dolazi raditi poslove turističkog vodiča, već i određeno poštovanje prema lokalnoj kulturi i prihvaćanje običaja i sklada zajednice kojoj se pridružuje.

Kako Zakon regulira status stranih vodiča koji vode u našoj zemlji?

- Što se tiče vodiča iz drugih zemalja EU, Europska Komisija teži harmonizaciji cjelokupnog europskog prostora, stvaranju jedinstvenog tržišta s usklađenim sadržajima profesija i mogućnosti lakše mobilnosti ljudi različitih struka, pa tako i vodiča, između zemalja članica.

U tom smislu je Direktiva EU o priznavanju stručnih kvalifikacija (2013.) polazna, ali bitno je naglasiti, ne i završna točka rasprave. Naime, treba shvatiti temelje na kojima počiva europski pravni okvir, među kojima važno mjesto zauzimaju sloboda kretanja, sloboda boravišta, sloboda pružanja usluga određene profesije i zabrana diskriminacije građana drugih zemalja članica. Mišljenja sam da postojeći sustav županijskih vodičkih licenci, kao što se pogrešno pokušava predstaviti, nije u suprotnosti s osnovnim postulatima Unije jer on omogućuje svim građanima EU da pod jednakim uvjetima pristupe stjecanju posebnih stručnih uvjeta za pružanje usluga vodičke profesije. Vrlo jednostavan postupak priznavanja kvalifikacija prema citiranoj Direktivi je logičan za određene profesije kojima se ta Direktiva izričito i bavi, poput liječnika, primalja, medicinskog osoblja, stomatologa, veterinara. Neka su pak zanimanja povezana s određenom dozom lokalne ekspertize koja je nužna da bi se korisnicima te profesije osigurala kvaliteta usluge i zaštitila ujedno i njihova prava.

Dat ću Vam dva jednostavna, možda i pomalo banalna, ali ilustrativna primjera: profesorica iz Finske ne može automatski dobiti priznanje inozemnih kvalifikacija koje je stekla u svojoj državi i predavati nacionalnu povijest u Kataloniji, u Španjolskoj. Isto tako sudac iz Francuske ne može tražiti priznanje svojih kvalifikacija i odobrenjem upravnih tijela postati sudac u Hrvatskoj. U tim primjerima nema kršenja europskog prava, o kojemu se govori u kontekstu županijskih vodičkih licenci. Tako i vodički posao zahtijeva odlučujuću količinu specifičnog, lokalnog znanja, koje je dodatno potrebno provjeriti da bi se stranome vodiču omogućilo pružanje vodičkih usluga u Hrvatskoj.

Zakon o pružanju usluga u turizmu ne regulira direktno ovo pitanje, iako otvara pristup profesiji državljanima EU koji zadovolje zakonom propisane uvjete.

Izmjena Zakona, koja cilja na ukidanje županijskih licenci, ipak posredno ima utjecaja na pitanje pružanja usluga turističkog vodiča državljanima drugih zemalja članica EU. Njihovim ukidanjem u još većoj mjeri će se otvoriti hrvatsko tržište vodičicama i vodičima iz drugih zemalja, koji neće imati barijeru potrebne lokalne specijalizacije da bi mogli u Hrvatskoj i njezinim dijelovima pružati svoje usluge.

Već i sada imamo vodiče iz EU koji su od Ministarstva turizma dobili odobrenje da na teritoriju cijele RH pružaju usluge turističkoga vođenja.

Dozvole se izdaju temeljem Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15) i Pravilnika o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja turizma (NN 07/16). Dakako da se ovakvim automatskim izdavanjem licenci, koje pokrivaju cijeli teritorij RH, vodičima iz drugih zemalja EU, domaći vodiči koji imaju županijske licence stavljaju u neravnopravan položaj jer za razliku od njih, stranci dobivaju mogućnost turističkog vođenja u cijeloj Hrvatskoj, pa i unutar zaštićenih lokaliteta, što je u suprotnosti s odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu koji zahtijeva položeni posebni županijski ispit za pružanje te vrste usluga.

Rješenje nije u ukidanju posebnog županijskog dijela ispita i dodjeljivanju svim vodičima iz RH nacionalnih vodičkih licenci jer se time tehnički rješava diskriminacija proizašla iz dodjeljivanja nacionalnih licenci vodičima iz drugih EU zemalja, ali se potkopava struka kroz narušavanje kvalitete obrazovanja.

Treba ići u suprotnom smjeru: zadržati županijske ispite, dodatno ih unaprijediti, produbiti program vodičkog obrazovanja i uvesti rigoroznije kriterije dodjele licenci stranim vodičima, koje će biti uvjetovane dodatnom provjerom kvalifikacija.

Europske direktive i naši zakoni i Pravilnik iz područja ove materije omogućuju «razdoblje prilagodbe» i «provjeru osposobljenosti» za podnositelje zahtjeva za priznanje stranih kvalifikacija, posebice u slučajevima kada je «građa u pogledu koje su stečeno znanje, vještine i kompetencije ključni za obavljanje profesije i u odnosu na koju se osposobljavanje koje je migrant završio značajno razlikuje u pogledu trajanja i sadržaja od onog koje zahtijeva država članica domaćin (čl. 14. st. 4. Direktive 2013/55/EU). U našem slučaju je kristalno jasno da strani aplikanti, iako kvalificirani da budu turistički vodiči u svojim zemljama, nisu osposobljeni u građi koja se odnosi na lokalnu baštinu, poznavanje koje je ključno za mogućnost obavljanja profesije na pojedinom mjestu ili području. Zato im bez dodatnih provjera znanja, u vidu posebnog dijela vodičkog ispita, Ministarstvo turizma nije smjelo dati hrvatsku vodičku licencu. Ovdje se ne radi o lošem pravnom okviru, nego o lošoj primjerni propisa, koja je dovela do diskriminacije vodiča iz same Hrvatske, stavljanjem u lošiji položaj naspram stranim kolegama u vlastitoj državi.

Kako je ova problematika riješena u europskim zemljama, štite li i oni na ovakav način svoju lokalnu baštinu?

- Postoji velika raznolikost unutar same EU, jer ni sama vodička profesija nije još uvijek svugdje jednako regulirana ili nije uopće regulirana u nekim zemljama članicama. Postoje veliki propusti, kako smo čuli od upućenih kolegica na Skupštini DTVD, tako da u nekim zemljama, kao što je to i kod nas praksa, strani vodiči bez polaganja zahtjevnih ispita, propisanih za lokalne vodiče, mogu voditi gradove poput Beča. Druge zemlje poput Italije, Grčke, Francuske, bore se zaštititi svoje baštinske lokalitete i traže različite načine da usklađujući svoja zakonodavstava s europskim, ostvare svoje pravo i dužnost zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa, usko povezanog sa sadržajem vodičke profesije.

S dozom cinizma, spominjem da postoji i zemlja Ujedinjeno Kraljevstvo, koja je, u jeku kolapsa izbjegličkog prava Europske Unije, utjelovljenog u nizu direktiva, poznatih kao «Dublinski režim», napustila Uniju.

Kada smo angažirani na kružnim putovanjima u inozemstvu, ja osobno, a i brojne moje kolegice i kolege, radimo kao turistički pratitelji, a za lokalne razglede agencije angažiraju lokalne vodiče. Ipak postoji trend da tamo gdje postoji mogućnost dobivanja potrebnih dozvola ili pak nema kontrole,  pratitelji, za istu plaću, odrade i posao lokalnog vodiča. Koliko god široko znanje i interese imali, i usprkos dobivenim dozvolama država u pitanju za takav rad, takvi vanjski vodiči gotovo nikada neće moći biti al pari lokalnim ekspertima.

Mislite da bi uvođenje isključivo nacionalnih licenci nužno dovelo do pada kvalitete vođenja, ali i edukacije potrebne za vodičko zanimanje? Postoji li kontrola kvalitete vođenja, tko brine o tome što i kako vodič govori o određenom lokalitetu?

- Nacionalne licence ne moraju direktno dovesti do pada kvalitete, ukoliko se uvede kompleksniji sustav vodičkog obrazovanja. Ipak one bi nužno rezultirale preopterećenošću kurikuluma koji bi morao obuhvatiti dubinska istraživanja povijesti, baštine, tradicija svih važnijih mikro-lokacija koje se nalaze na teritoriju jedne države. A takvih je kod nas i svugdje mnogo. Za studirati cijelu tu opsežnu materiju u detalje nema ni potrebe, jer većina vodiča ipak je vezana za određena područja i krajeve, u kojima žive i rade. Povećanje kvantitete programa osposobljavanja vodiča, svakako neće dovesti do unapređenja njegove kvalitete, a vrlo lako može dovesti do suprotnog učinka.

Programi edukacije vodiča prije su se vodili isključivo pri javnim visokoškolskim ustanovama, dok u zadnje vrijeme programe osposobljavanja preuzima sve više privatnih škola, koje se, vođene prvenstveno tržišnim i lukrativnim interesima, bore za vlastiti profit, a znanje i struka nažalost tu padaju u drugi plan. To se vrlo jasno reflektira u hiperprodukciji prosječnih i ispodprosječnih vodiča kojem bi se odlučno trebalo stati na kraj vraćanjem ovih programa u javne edukacijske ustanove i limitiranjem broja prijavljenih te uvođenjem prijemnih ispita i viših kriterija za upis vodičkih tečajeva.

S kakvim ciljem i prijedlozima se spremate za sastanak u Ministarstvu turizma u Zagrebu?

- Na sastanku u Ministarstvu turizma, zakazanom za 15. veljače, cilj je prvenstveno promovirati interese struke, tim više što se u slučaju našeg Društva radi o najvećem strukovnom udruženju u Hrvatskoj. Potrebno je ukazati na dugu tradiciju dubrovačkog turizma i turističkog vođenja, u kojoj je DTVD imalo nesumnjiv doprinos, te vlastite komparativne prednosti iskoristiti i izvesti u druge zemlje, umjesto da uvozimo loša i štetna rješenja.

Prihvatio sam povjerenje koje mi je ukazala Skupština, delegiravši mi predstavljanje Društva na tom sastanku, s najboljom namjerom da prenesem stav Društva da želimo zaštiti kriterije i kvalitetu vođenja u Gradu i DNŽ.

Prijedlozi će ići u smjeru unapređenja županijskog sustava vodičkih licenci i njegovo što uspješnije uklapanje u europski pravni okvir i obaveze Hrvatske koje iz njega proističu. Budući da se stav većine Društva pokazao suprotnim stavu koji je Uprava u odlasku zastupala u Zagrebu prošlog mjeseca, jer je nažalost svoju poziciju o ukidanju županijskih licenci stvorila bez adekvatnog konzultiranja mišljenja i interesa članstva, na predstojećem sastanku ćemo zajedno s velikom većinom ostalih društava iz Hrvatske izraziti opoziciju planiranim izmjenama Zakona na našu štetu. 

Unatoč neslaganju Skupštine s Upravom Društva o ovom važnom pitanju, koje je nažalost rezultiralo ostavkom Upravnog odbora, mislim da je važno da ovakva situacija ne dovede do nikakvih nepremostivih podjela i frakcija.

Presudno je za očuvanje naših prava i interesa da ostanemo snažno i neovisno društvo. Na samoj Skupštini, unatoč žustroj raspravi i suprotstavljenim mišljenjima, ostali smo na časnoj i profesionalnoj razini međusobnog uvažavanja. Drago mi je da se sa različitih strana čuo zaključak da nam treba efikasniji i sadržajniji komunikacijski kanal koji će rezultirati informiranijim članstvom i boljom razmjenom mišljenja u zajedničkom interesu. Pred nama su važni dani u kojima se priprema novi osnovni zakon struke i treba nam entuzijazma, hrabrosti, energije i sloge da se naš glas pri tome čuje i osigura nam što bolju i sigurniju profesionalnu i tržišnu poziciju.

Zastupate i mišljenje kako bi uvođenje nacionalnih licenci išlo najviše u prilog korporativnim, velikim igračima na turističkom tržištu. Kako?

- Da, nacionalna licenca bi najviše odgovarala velikim igračima na tržištu i krupnom kapitalu koji stoji iza velikih turističkih agencija. Već određeno vrijeme se vrši pritisak na vodiče spuštanjem cijena i proširivanjem opsega posla bez adekvatnog povećanja plaće.

Prevođenjem županijskih licenci u nacionalne, agencije na kružnim putovanjima ne bi trebale angažirati u svakom gradu lokalne vodiče, već bi vodič - pratitelj ture, njihov zaposlenik na fiksnoj plaći, odrađivao i sve lokalne razglede. Dakako da ima korektnih i odgovornih agencija koje shvaćaju da smo svi igrači istoga tima i da jedino zajedničkim predanim i kvalitetnim angažmanom možemo dati dobar proizvod turistima, a time i ostvariti dobit.

Međutim, tržište i konkurencija su surovi pa često profit prevlada sve druge obzire, posebno ako mu se to dopusti pravnim okvirom koji regulira poziciju turističkog vodiča: prvog i glavnog komunikatora života jedne zemlje turistima. Zbog toga je važno iskoristiti dobar trenutak u kojem se, čini se, stvorila kritična masa unutar struke i privukla pažnja javnosti te pozitivno utjecati na sadržaj zakonskih promjena koje su pred nama.


Lidija CRNČEVIĆ





KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija