VIJESTI
15.04.2014 u 07:38

Tribina o Ombli - hrvatskom biseru svjetske vrijednosti
Dubrovačka Republika zaštitila je Omblu 1459. godine!

Prof emeritus dr Ognjen Bonacci zauzima se da se brojni problemi koje može donijeti podzemna HE Ombla cjelovito i stručno sagledaju ističući kako će „nas priroda pobijediti, a ne mi nju“ – Omblu je zbog prirodoslovnih vrijednosti Dubrovačka republika zaštitila davne 1459. godine kao mrijestilište ribe, a njezino područje trebalo bi proglasiti prvim Biološkim rezervatom u Hrvatskoj smatra mr Roman Ozimec – Umjesto valorizacije brojnih vrijednosti Omble Studija o utjecaju na okoliš je falsificirana: zanemaren je dokument koji dokazuje kako će projekt imati negativan utjecaj na vrste koje žive na prostoru od najmanje 600 kilometara četvornih u dvije države, istaknuo je dr Ivo Lučić.


komentara  3

O projektu izgradnje podzemne HE Ombla mora se razgovarati stručno, demokratski i transparentno. Nikako pod stolom, već s istim šansama za sve i za iste pare. Ustvrdio je to, među ostalim, prof  emeritus dr Ognjen Bonacci na sinoćnoj tribini „Ombla – biser svjetske vrijednosti“ koju je organizirala Zelena akcija Hrvatske. Vrsni splitski hidrolog je kao znanstvenik svjetskog ugleda prije 15 godina, podsjećamo, „udaljen“ iz Državne komisije za ocjenu Studije utjecaja na okoliš HE Ombla (SUO), i to zbog toga što je istraživanjima dokazao da se spomenuti dokument „ne može prihvatiti“.

ČUDA BRDOVITOG BALKANA: Prof  Bonacci je i danas na istim pozicijama ističući kako se brojni problemi koje može donijeti HE Ombla (izgradnja podzemne akumulacije u brdskom masivu, povećanje tzv. vodonosnika, prelijevanje voda iz sliva Omble u sliv izvora Zaton…)  moraju cjelovito i stručno sagledati. I to na način da zainteresirani znanstvenici dobiju sve relevantne podatke. Neki dobivaju te podatke, a ja godinama postavljam pitanja i ne dobivam odgovore ni na mailove ni na pisma upućena HEP-u i ostalima uključenima u taj projekt. Između projekta izgradnje HE Ombla i Studije o utjecaju na okoliš gotovo i nema razlike. Pa, kako će biti, ako i projekt i SUO izrađuje ista tvrtka, to se može događati samo „na brdovitom Balkanu“, kazao je prof. Bonacci.

Dodao je kako granice područja Omble nisu poznate, a protežu se manjim dijelom u Hrvatskoj i većim u BiH. Granice tog područja ne znamo, procjene kažu da ono obuhvaća oko 600 kilometara četvornih, ali to ne znamo pouzdano niti ćemo moći znati jer se radi o krškom području. Ubijeni američki predsjednik Kennedy je jednom prigodom rekao kako je BDP mjera za sve što život čini vrijednim. Upravo se to događa s Omblom, istaknuo je prof  Ognjen Bonacci.

IZNIMNA BIORAZNOLIKOST: Mr Roman Ozimec (Hrvatsko Biospeleološko društva – HBSD) je kazao kako su dosadašnja istraživanja kraškog podzemlja u Rijeci dubrovačkoj i susjednim područjima pokazala da je po biološkoj raznovrsnosti Vilina špilja – Ombla „najbogatiji speleološki objekt u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Dinaridima“. Do sada je u istraživanjima utvrđeno postojanje 150 svojti gljiva i životinja, od čega je 68 pravih špiljskih vrsta.

Eventualna izgradnja HE Ombla imala bi dugotrajne i nepovratne posljedice na ekosustav tog područja i mogla bi trajno uništiti stanište koje je zaštićeno kao dio buduće Europske ekomreže „Natura 2000“ i kao dio nacionalne ekološke mreže, ističe Ozimec koji je s kolegama proveo mjesece istražujući ekosustav podzemlja Omble.                 

ODE RUKA ZBOG RIBE: Podsjetio je i na civilizacijske dosege nekadašnje Dubrovačke Republike čije su vlasti davne 1459. godine zaštitile Omblu, od njezina izvora pa do dijela gdje u njezin tok snažnije prodire more. I to zato da bi se taj dio rijeke zaštitio za nesmetano mriještenje ribe. Tko bi prekršio te odredbe bio je kažnjen, mogao je ostati bez ruka i gubio je prava građanina Republike, kazao je Ozimec. On i njegovi kolege iz HBSD-a drže kako bi područje Omble trebalo proglasiti prvim Biološkim rezervatom u Hrvatskoj. Takav prijedlog nadležnima smo podnijeli još 2009. godine, ali od tada do danas nema odgovora, napomenuo je mr Roman Ozimec najavljujući i skori izlazak knjige o brojnim fenomenima podzemlja Omble i Rijeke dubrovačke.

O Ombli i s njom povezanim područjima ne znamo gotovo ništa, a u HEP-ovoj „brljotini“, odnosno Studiji utjecaja na okoliš se tvrdi kako „neće biti štetnih utjecaja“, kazao je karstolog dr Ivo Lučić. Umjesto valorizacije brojnih vrijednosti Omble SUO je falsificirana:zanemaren je dokument koji dokazuje kako će zamišljeni projekt imati negativan utjecaj na vrste koje žive na prostoru od najmanje 600 kilometara četvornih u dvije države. Pozitivne činjenice investitor je stavio u prvi plan, a htio je sakriti mnoštvo problematičnih činjenica i nalaza, ustvrdio je dr Lučić pokazujući okupljenima spornu Studiju.

PLITVICE KAO PRIMJER: Dvadeseto stoljeće destruiralo je krajolik Rijeke dubrovačke pretvorivši ga u industrijski prostor. To je osobito vidljivo nakon 1963. godine kada je tim krajem prošla Jadranska magistrala i kada su devastirani brojni ljetnikovci. Nakon Domovinskog rata Rijeka dubrovačka postaje prostor za odlaganje raznog otpada, a sada tom području, uz Grabovicu, prijete i fekalno-otpadne vode zbog agresivnog razvoja naselja Ivanica u susjednoj BiH, napomenuo je dr Lučić.

Uz potporu prijedlogu o proglašenju područja Omble Biološkim rezervatom Lučić smatra kako je „model održivog razvoja“ koji se primjenjuje u Nacionalnom parku Plitvice „cilj kojemu bi trebale težiti hrvatske vlasti“.
U zanimljivoj raspravi, koja se potom vodila, dugogodišnji voditelj projekta podzemne HE „Ombla“ dipl. inž. Tomislav Paviša još je jednom ustvrdio kako je riječ o „sigurnom projektu“, što potvrđuje i izgradnja sličnog hidroenergetskog objekta u Turskoj. Nadalje ističe kako projekt ne podrazumijeva gradnju nove već uređenje postojeće prirodne akumulacije.

Gradnjom podzemne „brane“ treba postići da voda umjesto kroz prirodni odljevni kanal na taj način ide kroz novokonstruirani kako bi bio pogodan za proizvodnju električne energije. Nema straha od prelijevanja vode ni od podzemne brane, a najveća vrijednost projekta jest u dugoročno sigurnoj i kvalitetnoj vodoopskrbi Dubrovnika. Izvor Omble je sada ugrožen zbog otpadnih voda s odlagališta na Grabovici, a o tome se malo ili rijetko govori, kazao je Tomislav Paviša.

POZIV DORH-u I USKOKU: S njegovim se mišljenjem ne slažu koordinator Inicijative „Srđ je naš“ Đuro Capor, dok stanovnik Prijevora Pepo Piteša smatra kako izgradnja HE Ombla „predstavlja mazanje očiju javnosti“. Pričaju o hidrocentrali a projekt se gura radi golfa,villa i apartmana, jer se izgradnjom u podzemlju Omble smanjuje trošak podizanja vode na plato Srđa. Ako nije tako kome onda planiraju graditi 16 kilometara pristupnih cesta poviše izvora Omble, ogorčeno će Piteša dodajući kako je „ovo za USKOK“.

S njime se slaže i umirovljeni branitelj Marko Mujan koji također drži kako se cijela „priča vrti oko Golfograda“. Tim investitorima mi hrvatski porezni obveznici preko HEP-a već gradimo ogromnu podzemnu trafostanicu na Srđu, i samo glupi čovjek može vjerovati da se HE Ombla treba graditi radi struje, ističe Mujan pozivajući DORH i USKOK da preispitaju što se događa sa spomenutim projektima.


 

„ZELENI“ NE VJERUJU HEP-u: Iz HEP-a su nam puno prigovarali da u odnosu na HE Ombla vodimo negativnu kampanju. To nije točno, ali nam je drago što je i EBRD, nakon niza naših akcija, zaustavio kredit za gradnju HE Ombla. Sada vodimo kampanju obavještavanja javnosti o nepovratnim štetama za prirodu i okoliš u projektu koji nije ni ekonomski ni sociološki ni ekološki prihvatljiv. U konkretnom projektu HEP nije ni javnosti niti stručnjacima dao prave podatke o HE Ombla. Nastavljamo s našim aktivnostima, ali dok ne dobijemo odgovore na zatražena pitanja dotad  HEP-u nećemo vjerovati, poručila je čelnica Zelene akcije Jagoda Munić.

Ukinuli smo hrvatski Centar za krš, a imamo najvrijedniji krš na svijetu. U susjednoj državi se postupno razvija projekt „Gornji horizonti“, a mi o tome, kao i području Omble, također znamo jako malo. Bio sam u Stručnom savjetu za izradu SUO-a projekta HE Ombla, ali kad samo počeo previše pitati najurili su me. Od 1994. godine HEP izbjegava temeljitu stručnu raspravu o tom projektu. Priroda će nas pobijediti, mi nju nećemo, ustvrdio je prof emeritus Ognjen Bonacci.


Luko BRAILO





KOMENTARI / Komentiraj
   
   

tufina 16.04.14 u 18:16
Nemože se uspoređivati Dubrovačka Republika i ova vladavina gladnih primitivaca.Ono su bili pametni ljudi,a ovo sada su ZUMBOVCI,bez znanja i obrazovanja,ništa im nije sveto, samo imaju neutaživ nagon za bezobzirno i bezočno drpanje para iz svega što smo naslijedili

   

mar 15.04.14 u 13:23
Da se na pravi način prije razmišljalo danas bi most bio na nešto uvučenijoj lokaciji prema Sustjepanu i bio bi skoro uvijek otvoren jer je tamo "zavjetrina". Zatim ne bi se izgubio najdublji gaz na Jadranu a da je odmah napravljen sa 4 trake ne bi se razmisljalo o gradnji novog mosta ili drugim skupim opcijama u svrhu povezivanja Osojnika tj brze/auto ceste sa Du ili sa Čilipima tj pravca prem CG. Nie napredak ako se nešto radi na silu, uz puno laži i mimoilazeći struku!

   

DOBRI_ZUMBO 15.04.14 u 09:40
Da se ovako i u prošlosti razmišljalo danas ne bismo imali ni most dr. Franje Tuđmana, ni HE Ljutu, ni zračnu luku Čilipi... Uvijek će biti onih koji iz raznih (a uglavnom sebičnih) razloga pokušavaju kočiti razvoj i napredak društva/zajednice. A što je najgore što ovdje može poći po krivu? Uništenje HDZ-ovog seoceta Mokošice? Budimo ozbiljni.





Filtriraj:                     
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz teme

DubrovnikTV.net








Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne







 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija