KOMENTAR TJEDNA
15.10.2018 u 18:33

KOMENTAR: hoće li prva gradnja i ugriz u zeleno tkivo Petke, probuditi i apetite ostalih?

Kad se cjeline počnu načinjati, teško je zaustaviti procese, odnosno, ugrize u zeleno tkivo Petke, zato je ovo opasan presedan. Primjera imamo. Hotel "More" trebao je biti izdvojeni dozvoljeni slučaj gradnje u zelenom pojasu od "Kompasa" prema "Neptunu", a vidimo na što danas sliči taj krajolik s pogledom na Uvalu Lapad. I onda se svi nešto čudimo "kao pura dreku".

Napisala: Lidija CRNČEVIĆ


komentara  4

Planiramo graditi u Petki, ali u dogovoru s Gradom i samo u dijelu Petke koji je do prije nekoliko godina bio građevinska zona. Zaštićenu šumu ne planiramo dirati – izjavio je za "Dubrovački vjesnik" Damir Ivić, predstavnik tvrtke Plavi projekt d.o.o., koja je od Raiffeisen banke kupila ovršeno ogromno zemljište u park šumi Velika i Mala Petka za 9 milijuna kuna, o čemu je dubrovniknet.hr dosad pisao u više navrata. Ovakav "rasplet" situacije nije mogao očekivati samo onaj tko živi izoliran od slika, prilika i hrvatske prakse od osamostaljenja do danas, a u koju su se građani Dubrovnika uvjerili i više puta, najrazvidnije na slučaju apartmanizacije Srđa pod krinkom golfa. Priča o zelenom pojasu u Petki biti će samo još jedna priča o tome kako se brisanjem markice koja zabranjuje gradnju u zaštićenoj prirodi, te uspostavljanjem građevinske zone, pojedinci obogate "preko noći", uz blagoslov politike i "institucija koje trebaju odraditi svoj posao".

Tvrtka Plavi Projekt d.o.o iz Zagreba, uknjižila se ekspresno na 68 tisuća kvadrata zemlje u tamnozelenom pojasu park šume Velika i Mala Petka, nakon što država, županija, a niti Grad Dubrovnik nisu reagirali na pravo prvokupa, što im je bez zakonske obveze, ali s potpuno ispravnim stavom o potrebi očuvanja vrijednih dijelova prirode, omogućila sutkinja u Metkoviću gdje se dražba odvijala. Je li itko imalo pametan očekivao kako je tvrtka za kupnju 68 tisuća kvadrata u lijepom zelenom dijelu Petke pokazala interes za kupnju tog zemljišta da bi zalijevala borove i sadila cvijeće, te uživala u netaknutoj prirodi? Kako da ne! Pravo prvokupa nije iskoristila nijedna od mogućih instanci, iako je gradonačelnik Mato Franković entuzijastično komentirao kako će Grad pronaći novac za kupnju zemljišta u Petki, čime je kod, očito naivnih, probudio nadu da se u promišljanju najvrijednih, prostornih resursa hrvatskoga juga, razlikuje od svojih prethodnika.

Nije trebalo dugo čekati da investitori u javnost puste svoje "balone" i počnu građane Dubrovnika privikavati na investiciju u zelenom obruču Petke, pa smo u subotnjem broju dubrovačkog tjednika mogli pročitati nakane tvrtke registrirane za arhitektonske projekte, od Petra Matića i prokuriste Plavog projekta Josipa Vuletića, iza kojih, tvrde upućeni, stoji Petar Pripuz, hrvatski kralj smeća. Voditelj projekta Damir Ivić je otvoreno rekao kako je želja investitora da se dio zemljišta koji se prostire na 8 tisuća kvadrata ucrta kao građevinsko zemljište, te kako ih ostalih 60 tisuća kvadrata šume, zapravo pojednostavljeno rečeno, ne interesira, pa ih mogu i pokloniti gradu. 

Iz iskustva znamo kako plasiranje ovakvih teza kroz medije, znače dvije mogućnosti. Ili da je stvar gotova ili da započinje pritisak svake vrste na državne institucije koje trebaju odraditi posao za privatnog investitora. Samo naivni, najnaivniji mogu vjerovati u ishod da će sve ostati ovako kako jest. Živi bili pa vidjeli. Ali, kako su se pronašli razlozi – "nema novaca" – da se odustane od prvokupa, tako će se naći i razlozi da se skine oznaka negrađevinskog zemljišta u građevinsko. Nema u Hrvatskoj te zaštite koja će zaštititi prirodne i svake druge privlačne resurse od apetita investitora koji, na kraju svega, uvijek trljaju ruke.  

Ono što mogu obećati sugrađanima, to je da će to zauvijek biti zelena zona, jer Velika i Mala Petka su pluća grada i to moramo štititi pod svaku cijenu. Na ovom zemljištu nije moguće graditi, sukladno prostorno-planskim dokumentima, te stoga nije bilo potrebe da se Grad zadužuje za kupnju, s obzirom da zemljište ostaje zelena zona. GUP Grada Dubrovnika zaštitio je ovo područje, u kojem je zabranjena bilo kakva gradnja te čija je namjena isključivo zelena zona – neke su od izjava koje se mogu pročitati, a izgovorio ih je, što iza govornice Gradskog vijeća, a što u medijima, prvi čovjek Grada, gradonačelnik Mato Franković.

Riječi ostaju zabilježene, pa bi gradonačelnik Franković trebao biti jako obazriv, a kako bi izbjegao da se i uz njegovo ime počne upotrebljavati poštapalica koju je uveo njegov bliski suradnik Marko Potrebica kad bi isticao da je "Vlahušićev najveći neprijatelj Google".

Upućeni tvrde da je jedini način da se spriječi gradnja na spomenutih 8 tisuća kvadrata u Petki, prema kojima čeznutljivo poglediva investitor, zapravo bila mogućnost prvokupa od Grada (ili županije ili države, ali one nikada nemaju novaca) budući će se, kad-tad uvažiti argumenti kako je u trenutku kada je Raiffeisen banka stavila hipoteku, to još uvijek bilo građevinsko zemljište, a i kako je taj dio već urbaniziran, budući na njemu postoji ugostiteljski objekt, bočalište, te ceste na kojima ljudi parkiraju. Sa svim tim podacima i informacijama jako su dobro raspolagali zainteresirani kupci na drugoj dražbi, odnosno tvrtka "Plavi projekt" d.o.o. i njihovi pravni savjetnici iz Dubrovnika, kad su dali svoju ponudu za kupnju.

Kažu stari ljudi da, kad postoji volja, postoji i način. Iako naše doba često relativizira neke istine, pitanje je je li se to moglo ili smjelo u slučaju Petke, budući je "uspjelo" u slučaju izdvajanja 9,8 milijuna kuna za prostor bivše Zagrebačke banke na Gundulićevoj poljani, u suradnji s Društvom prijatelja dubrovačke starine. A, upravo je u tom slučaju Grad Dubrovnik imao apsolutne mehanizme da ga – koncesijom javne površine – sačuva od komercijalizacije ili restorantske svrhe, čime se obrazlagala kupovina ove skupe nekretnine. Grad Dubrovnik ima slabe, ako ne i nikakve mehanizme da sačuva Petku kao zaštićenu prirodnu cjelinu.

A, kad se cjeline počnu načinjati, teško je zaustaviti procese, odnosno, ugrize u zeleno tkivo Petke, zato je ovo opasan presedan. Primjera imamo. Hotel "More" trebao je biti izdvojeni dozvoljeni slučaj gradnje u zelenom pojasu od "Kompasa" prema "Neptunu", a vidimo na što danas sliči taj krajolik s pogledom na Uvalu Lapad. I onda se svi nešto čudimo "kao pura dreku".

Pomicanje granica, kakvo se događa u prostorima Grada, zafrkana je stvar. Vlahušić je prije tri godine pomaknuo granicu i javni prostor Straduna dao na javnu dražbu postavljajući 18 zimskih kućica, pa ih je sljedeće godine bilo 32, dizali su se na noge konzervatori, arhitekti iz grada i zemlje, uključila se bila i ministrica kulture... tresla se brda, rodio se miš, pa ih je lani nova vladajuća garnitura srezala na 8 komada, ove ih je godine 12, dogodine ćemo se vjerojatno vratiti na 16, 18...... tko će odrediti granice?

Petka je jedan primjer u nizu... evo oklada da će se pomaknut granica građevinskog zemljišta u sada zaštićenoj prirodi. Kad je golf sa 100 mogao narasti na 310 ha, što znači 8 tisuća kvadrata?

Pa, to je piece of cake!

Čini vam se nemoguće da se u Petki počnu graditi vile? Nismo sigurni...

DRAŽBA U METKOVIĆU: stoji li u pozadini tvrtke koja želi kupiti veliko zemljište na Petki, obitelj Pripuz?

Franković: Moramo pronaći novac za kupnju zemljišta na Velikoj Petki

 






KOMENTARI / Komentiraj
   
   

DOBRI_ZUMBO 17.10.18 u 18:52
Pustimo institucije neka rade svoj posao.

   

tajan 16.10.18 u 11:33
Šuica je 2005 u GUP-a rastegla građevinske zone do maksimuma ali ni to nije dovoljno jer se stalno uspostavljaju novi zahtjevi, hoće li se javit Vićan i Vlahušić da podrže investitora jer zelenilo ne vrijedi ništa

   

mak 16.10.18 u 09:52
Bravo Lidija, dobar nos, sve će oni u beton.

   

loši zumbo 16.10.18 u 08:13
Sloboda se ne prodaje za zlato nego za par tisuća kuna.





Filtriraj:                                          
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz kolumne






Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne






 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija