PUT OKO SVIJETA
29.09.2018 u 09:01

PUTOPIS: Italija u oku arhitekta - od Venecijanskog bijenala do đira Toscanom

U literaturi opisan kao predmet žudnje, u filmovima korišten kao nedostižna scenografija, svijetu poznat po kanalima i gondolama, a u mojoj glavi tek jedan nedaleki grad u kojem nikada nisam bio. Jasno vam je, radi se o Veneciji. Spakirao sam kofere i s kolegama krenuo na put s namjerom da posjetimo Venecijanski bijenale.

Napisao: Ivan Mostahinić


komentara  0

Povezanost Zagreba s Venecijom poprilično je dobra i povoljna, što svakako ide u prilog jednoj grupi studenata. Pri dolasku u grad, Venecija nam pokazuje svoje čari, stiže poruka od agencije kojom smo obaviješteni kako je naš apartman poplavljen - začepljivanje instalacijskih cijevi je čini se za centar Venecije čest slučaj. Nakon što smo se, zahvaljujući prijatelju Istrijanu, sporazumjeli s vlasnicom, premješteni smo u drugi apartman. Krenuli smo predvečer u 'laički' obilazak. Prošetali se Markovim trgom, popeli na zvonik bazilike kako bismo uživali u panoramskom pogledu, popili koju kaficu i naravno, kupili nešto kineskih suvenira.

Idući dan krenuli smo na Bijenale. To je jedna od najvećih svjetskih izložbi umjetnosti koja se održava svake dvije godine još od 1895. Uz film, ples i glazbu, ključnu ulogu ima i arhitektura. Na prostranom teritoriju nekadašnjeg Arsenala izloženo je mnoštvo projekata iz cijelog svijeta. Šetajući linearno nanizanim prostorima, povezanih anfiladom, susrećemo se s multimedijalnim i suvremenim eksponatima koji privlače pažnju čak i ljudi kojima arhitektura nije struka.

 

Tu se nalaze makete, videozapisi, zanimljivi tekstovi, interaktivni izlošci, optičke igre itd. U sklopu izložbe postavljena su i odmorišna mjesta koja povijesni arsenal pretvaraju u suvremeni kulturno-društveni centar,  zato smo se naravno potrudili i posvetili im komadić pažnje. Pojedine se države predstavljaju svojim 'paviljonima'. Na aktualnom bijenalu Hrvatsku predstavljaju autori Alisa Andrašek, Vlatka Horvat, Maja Kuzmanović i Bruno Juričić svojim projektom ‘Oblak pergola’. Izložba se sastoji od triju intervencija: Crtež oblaka, Umiriti oči i Efemertan vrt. Teško je prošetati bijenalom, a da te ne obuzme osjećaj ponosa kad se najednom nađeš u prostoriji na čijim zidovima vidiš hrvatska imena. Nije što je naš, ali ‘Oblak pergola’ je zasigurno jedan od eksponata koji mi se najviše dopao.

 

Nekoliko mostova dalje od Arsenala nalaze se Vrtovi Bijenala. To je dojmljivo i ambijentalno postignuće perivojne arhitekture. Vrtovi su ispunjeni razbacanim paviljonima kojima su se države predstavljale na prijašnjim bijenalima. Danas te države, u pripadajućim paviljonima, postavljaju privremene izložbe. Neki od zanimljivijih paviljona su nordijski, belgijski, australski i kanadski. Tu je i paviljon Jugoslavije koji je poslijeratno pripao Srbiji, a u kojem su nekad izlagali umjetnici poput Julija Knifera, Borisa Bućana, Jagode Buić, Vojina Bakića, Otona Glihe itd. U njemu je trenutno postavljena izložba ‘Slobodna škola je Slobodan prostor’.

Podignuta na vodi, Venecija odiše ugodnim, pomalo filmskim ambijentom - pogotovo nakon što pogledate Viscontijev film ‘Smrt u Veneciji’, po istoimenoj knjizi Thomasa Manna. Činjenica da je bila jedna od vodećih pomorskih sila u svijetu izaziva u nama određenu dozu strahopoštovanja. Bogata je brojnim znamenitostima kao što su Crkva sv. Marka, Nacionalna knjižnica, Duždeva palača, palača Ca’d’Oro, Arsenal itd. To su znamenitosti od globalnog značaja za povijesni razvoj arhitekture.

Nekada pomorska velesila, danas je turistička. Posjećuju je turisti iz cijelog svijeta i čini mi se da polako dolazi do zasićenja. Već kada se koju ulicu udaljimo od glavnog  trga, grad postaje tužan.

Nije moguće vidjeti robu koja se suši na prozoru, a kamoli djecu koja navegavaju loptu u neku povijesnu palaču. Po tom pitanju Venecija je uvelike usporediva s Dubrovnikom. Gube svoj duh, vrjedniji od svake cifre.
Moram reći da sam jedan od onih koje privlače ‘hedonističke’ pokrajine. Pod tim mislim na pokrajine predivnih krajolika, prepoznatljive po dobrim vinima, sirevima, i glazbi, šteta bila otići u Italiju, a ne provozati se Toskanom.

Nakon dva dana u Veneciji stižemo u Firencu. koljevku renesanse. I tu smo pri dolasku imali scenu s apartmanom budući da smo ostali zaključani iznutra. Nakon nekoliko minuta mirenja sa situacijom i pognutih pogleda, riješili smo i taj problem te se zaputili u večernji obilazak. Bio je radni dan pa od noćnog života i nismo vidjeli puno. Sutradan smo posjetili katedralu i uspeli se na kupolu koja je, i za današnje vrijeme statička enigma.

Ostale znamenitosti vrijedne posjete, renesansne su palače Strozzi i Pitti (smještena u Vrtovima Boboli), crkve Santa Maria Novella, Santo Spirito, San Lorenzo i San Miniato al Monte koja je smještena na brežuljku pružajući tako predivne panoramske poglede na cijelu Firencu. Zahvaljujući tome što smo studenti arhitekture dobili smo beneficije pri ulasku u gotovo sve muzeje. Tako smo besplatno vidjeli Michelangelovog ‘Davida’ u Galeriji Akademije i Boticcelijevo ‘Rođenje Venere’ u Galeriji Uffiizi. Pored stalnog postava, u galeriji se nalazi i izložba njemačkog skulptora Fritza Koeniga, čijim smo djelima ostali oduševljeni. U palači Strozzi trenutno je aktualna velika retrospektivna izložba Marine Abramović, svjetski poznate konceptualne umjetnice jugoslavenskog podrijetla. Veliki sam obožavatelj njenog lika i djela pa slobodno mogu reći da mi se poklopilo vrijeme i mjesto.

Očigledno je da Firenca, osim u turizam, ulaže i u svoju kulturnu reputaciju. Nemoguće je u crkvu ući golih ramena, ne postoji nepokretna baština u kojoj nije postavljena izložba ili u koju je nemoguće ući. Recimo da su uspjeli spojiti ugodno s korisnim. Dubrovnik bi se, što se toga tiče, trebao ugledati na Firencu, kod nas se stvarno ne zna tko pije, a tko plaća.

Isprobali smo tradicionalnu toskansku kuhinju i njihova priznata vina. Doživljaj je jesti tjesteninu i piti vino dok je na stolu karirani crveno-bijeli stolnjak, u vazi nekoliko suncokreta, a u pozadini svira ‘Sarà perché ti amo’. Bilo nam je nejasno zašto je račun uvijek veći od cijene na meniju, poslije smo shvatili da Talijani naplaćuju baš sve, od stolnjaka do same usluge. Pa tako “coperto” redovito začini konačni iznos.

Nakon Firence odlučili smo obići još neke gradove kako bi doživjeli Toskanu u potpunosti. Pokušali smo iznajmiti auto, no bilo je prekomplicirano pa smo se odlučili na turističku turu u nekoj od njihovih agencija. Najprije smo kratko prošetali Pisom, tek da vidimo romanički toranj i katedralu. Simpatičan grad, no ima veliki problem s džeparošima. Iskreno, i nije mi baš bio ugodan. Zatim smo se uputili u San Gimignano, srednjovjekovni gradić smješten na brdu.

Prepoznatljiv je po tornjevima čijom se visinom iskazivala moć u ono vrijeme. Probali smo licencirano najbolji svjetski sladoled u slastičarnici Dondoli i jedino bijelo vino koje proizvode, Vernacciu. Prošli smo i pokrajinom Chianti gdje smo probali istoimeno vino - ujedno i najpriznatije toskansko vino. Izlet smo završili u Sieni, a očarani trgom del Campo, boravak tamo proveli smo sjedeći na njegovoj kosini. U Firencu smo se vratili u večernjim satima i polako se bližilo vrijeme za povratak u Zagreb. Lijepa je Italija, ali tjedan dana bilo mi je sasvim dovoljno. Volim ja svoj Zagreb, pa tamo su mi ‘judi, tamo mi je faks!

Mi Dubrovčani naviknuti smo na lijepo i teško nas je oboriti s nogu. Venecija i Toskana su to, u mom slučaju, uspjele. Nadam se da sam vam bar malo približio Italiju i da će biti još prilika za moje putopise. Ukoliko ste u mogućnosti pakirajte kofere i odite, bila to Italija ili ne, ulažite u sebe i gradite iskustva. Ja vam nemam što više reći, prelistajte galeriju fotografija, one će vjerojatno imati. Alla prossima!






KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                                          
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz kolumne






Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne






 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija