PUŽURENJE
21.01.2014 u 09:25

Eataly – „supermarket“ koji osvješćuje

Dijalektika je, u jednoj od definicija, određena kao umijeće pobijanja protivnika njegovim vlastitim oružjem. Tu je definiciju zasigurno na umu imao i talijanski poduzetnik iz Pijemonta Oscar Farinetti koji je, nadahnut Slow Food pokretom, 2006. godine odlučio pokrenuti sasvim poseban  „supermarket“ dosjetljivog naziva: Eataly. 


komentara  2

Umjesto razvijanja potpuno alternativnog distribucijsko-prodajnog modela, Farinetti se odlučio mehanizme velike distribucije okrenuti u korist talijanskih tradicijskih proizvođača i njihovih visokokvalitetnih proizvoda (otuda i slogan Eatalyja: Cibi alti, što doslovno znači visoka hrana, u smislu visoko kvalitetne, visoko vrijedne, gotovo uzvišene hrane).

Svoju ideju vodilju Farinetti objašnjava ovako: „Eataly je nastao u namjeri pobijanja uvriježenog mišljenja prema kojem su visokokvalitetni prehrambeni proizvodi, s obzirom na to da su skupi i teško dostupni, na raspolaganju samo uskom krugu privilegiranih ljudi. Nudimo najbolje od talijanske tradicijske (artigianale) proizvodnje po potpuno pristupačnim cijenama. Na taj način distribucijski lanac svodimo na samu srž, istovremeno stvarajući direktnu vezu između proizvođača i konačnog distributera, preskačući preprodavače i spekulante.“

Prvi je Eataly otvoren 26. siječnja 2007. u Torinu, a koliki je uspjeh ideja doživjela govori i činjenica da je u samo nekoliko godina prerastao u lanac koji danas broji 9 prodajnih mjesta u Italiji, 9 u Japanu, 2 u Sjedinjenim Državama (New York i Chicago) i jedan u Turskoj  (Istanbul). Eataly u New Yorku jedna je od tri najposjećenije „znamenitosti“ Velike Jabuke! Uspjeh Eatalyja je u tome što je on puno više od „supermarketa“.

Riječ je o multifunkcionalnom prostoru koji kombinira prodajne s edukativnim i ugostiteljskim aspektima. U Eatalyju osim što možete kupovati, možete sudjelovati u radionicama (za djecu i odrasle) edukacije osjetila, kuhanja, kušanja, izrade sireva ili sladoleda, pratiti predstavljanje knjiga, projekata i inicijativa.

Proizvode koje kupujete možete i kušati u jelima spravljenima pred vašim očima u malim restoranima koji se nalaze unutar strukture. Na licu vam se mjesta također pruža prilika vidjeti kako se, na primjer, izrađuje čuvena mozzarella, različite vrste paste ili izvrsno talijansko pivo obiteljskih pivovara (birra artigianale). „Supermarketi“ Eataly uvijek se otvaraju u već postojećim, napuštenim strukturama, poput starih tvornica ili željezničkih stanica. Takvom politikom tvrtke s jedne se strane izbjegava nepotrebna betonizacija potencijalnih poljoprivrednih ili zelenih površina, a s druge se strane na društveno odgovoran način obnavlja ekonomija često vrlo neatraktivnih gradskih četvrti.

U jeku krize Farinetti je odlučio otvoriti do tada najveći Eataly, gdje drugo do u Vječnom Gradu. Izbor je pao na zgradu željezničke stanice Ostiense, koja je izgrađena 1990. godine prigodom Svjetskog prvenstva u nogometu i koja nikada nije stavljena u funkciju (vrlo tipična talijanska priča).

Za obnovu i adaptaciju bila su potrebna ogromna novčana sredstva. Svi su bili uvjereni da ovog puta Farinetti ide  u susret sigurnom financijskom fijasku. Govorilo se kako Rimljani nisu toliko senzibilizirani za vrhunsku hranu i kako je pothvat prevelik i preskup. Tri dana nakon otvorenja, poželio sam Eataly pokazati dragoj prijateljici Marijeti Čalić. Zaposlenik na ulazu ispričao nam se, objasnivši kako su morali zatvoriti na nekoliko dana, jer su zbog navale radoznalih sladokusaca ostali bez robe!

Imajte na umu i da je oko 500 ljudi, upravo u vrijeme masovnih otpuštanja, otvaranjem ovog Eatalyja dobilo posao. Farinetti se samo smješkao i ponavljao: „Rekao sam vam da će ovo biti pravi gastro Disneyland!“ Rimski Eataly proteže se na 4 razine (16.000 četvornih metara) u kojima možete naći više od 5.000 visokokvalitetnih proizvoda, 18 monotematskih restorana, 40 edukativnih prostora i 8 aula. Pored hrane, možete kupiti kuharski pribor, knjige o gastronomiji i prirodnu kozmetiku. 

Kakav je odnos Eatalyja i Slow Fooda? Osim što se otvoreno inspirirao pokretom, Eataly surađuje sa Slow Food stručnjacima koji, u ulozi savjetnika, biraju proizvođače čiji se proizvodi plasiraju kroz pojedine „supermarkete“. Ono na što Slow Food savjetnici posebno paze je da povećanje proizvodnje ne ugrozi kvalitetu i osobitost zanatskih proizvoda – jednostavno rečeno, paze da se tradicijski proizvod ne pretvori u industrijski. Ova se formula suradnje za sada pokazala vrlo uspješnom i u duhu je jednog od osnovnih pravila Slow Fooda: logotip pokreta (pužić) ne smije se isticati na prehrambenim proizvodima. Naime, upravo kako bi se izbjegla komercijalizacija i zlorabljenje logotip se može pojaviti samo na materijalima projekata i inicijativa koji poštivaju filozofiju dobre, čiste i pravične hrane.

Nedavno se Eataly, u želji da fast food industriji zada još jedan udarac na njezinom terenu, upustio u novu avanturu: u Via Veneto, koju svi sigurno pamtite kao susretište mondenog Rima iz Fellinijevog filma „La dolce vita“, otvorena je „Hamburgeria di Eataly“. Riječ je o pravom fast foodu u kojemu možete jesti hamburgere i hot dogove izrađene od vrhunskog mesa rase goveda iz Pijemonta, s prilozima od sezonskog povrća i sve to zaliti nekim od fantastičnih piva malih pivovara.

Hoće li se netko u nas, u obrani domaćih tradicijskih proizvoda, upustiti u sličan poduzetnički pothvat? Ili smo u potpunosti nasjeli na priče o tome kako je svako poduzetništvo izraz nekakvog „grabežljivog neoliberalizma“? Oni kojima je lakše neprestano kritizirati i ne poduzimati ama baš ništa, smatraju da su ovakvi pothvati čista utopija. Na takve kritike Farinetti odgovara citirajući Carla Petrinija: „Tko sije utopije, žanje stvarnost.“


Ivo Kara - Pešić




KOMENTARI / Komentiraj
   
   

lincuo 26.01.14 u 19:31
I ja hoću ovakvu butigu, po mogućnosti umjesto nekog novog Lidla ili Getroa.Evo, u Gabrilima se otvorila pekara i ljudi su sretni jer će uštedit na vremenu i gorivu dok se domognu kruha, a pitanje je jeli se time još nekome dalo posla, npr nekome tko radi u polju, i tko bi prodavao pravo brašno a ne ko ovo Podravkino što kupujemo, piše Koprivnica, Hrvatska, ali o brašnu ni riječi.a može bit i iz Egipta ili Kine a pakirano u Koprivnici.

   

Paulina 21.01.14 u 12:34
Fenomenalno!Zašto i ne bi ljudi, kad su već prisiljeni jest na brzinu, jeli kvalitetnu brzu hranu.I ništa to ne treba bit skupa ekskluziva za odabrane, samo da je pameti i volje za poljoprivredu.A mi uvozimo patate i mlijeko.





Filtriraj:                                          
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz kolumne
PUŽURENJE
1      11|02|14 u 08:13
Gastro-sveučilište iz snova
PUŽURENJE
0      07|01|14 u 08:16
Postanite gastro detektivi
PUŽURENJE
1      23|12|13 u 21:13
Ivo Kara-Pešić: Krajoljublje
PUŽURENJE
1      10|12|13 u 07:30
Slow Food: Pravo na užitak u slavu Majke zemlje
PUŽURENJE
2      26|11|13 u 08:06
"Jedenje je poljoprivredni čin!"






Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne






 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija