ĐARDIN
13.01.2014 u 09:50

Svako stablo je bitno

Leptiri su oduvijek svojim nježnim i šareno obojanim krilima izazivali simpatije kod ljudi. Ovi kukci u prirodi često stvaraju neponovljive i uistinu zadivljujuće prizore koji malo koga ostavljaju ravnodušnim. Međutim, da bi jedan leptir dobio svoja prekrasno obojana krila, morao je većinu svog života provesti kao gusjenica i u takvom obliku izazivati gađenje kod većine promatrača. Borov četnjak je također vrsta leptira, a njegove gusjenice su veliki štetnici naših borovih šuma, a mogu uzrokovati i velike probleme ljudima i njihovim kućnim ljubimcima.


komentara  0

Za borovog četnjaka često se kaže borov prelac, međutim radi se o dvije različite vrste leptira. Borov četnjak (Thaumetopoea pityocampa) hrani se iglicama različitih vrsta borova, cedrova, ali i ostalih četinjača. Ova vrsta leptira spada među važnije štetnike borova. Uslijedi li jaki napad borovog četnjaka, može doći do golobrsta i potpunog propadanja stabla.

Neki ljudi bor doživljavaju običnim korovom ispod kojeg ništa ne raste pa propadanje bora i ne smatraju velikom štetom. Međutim, činjenica je da na kamenjaru ili nekoj hridi na kojoj gotovo i nema tla, gdje uz to vladaju uvjeti vrlo visokih temperatura praćenih dugotrajnom sušom, gdje su česti jaki udari vjetra i gdje vlada visoka posolica, osim bora niti jedno stablo ne može rasti.

Na nekim mjestima uz našu obalu bor svoje grane doslovno kupa u moru i upravo zbog toga ima posebnu draž. Uživanje u mirisu i hladovini borove šume u kojoj se skriva i poneki cvrčak prava je blagodat za dušu i tijelo.

Napad borovog četnjaka vrlo je lako uočiti po pređastim bijelim zapretcima koji se nalaze na osvijetljenim dijelovima krošnji. Unutar zapredaka tijekom dana se nalaze gusjenice, a tijekom noći su zapredci prazni jer se gusjenice tada hrane borovim iglicama, ali i iglicama drugih četinjača.

Početkom proljeća moguće je vidjeti kretanje gusjenica u vrlo dugačkim kolonama. Iako kolone gusjenica izgledaju dražesno, nije poželjan čak ni boravak u njihovoj blizini, a nikako ih se ne smije dodirivati. Naime, gusjenice borovog četnjaka imaju otrovne dlake koje u dodiru sa kožom izazivaju razna upalna stanja. Otrovne dlake su vrlo lagane tako da ih i blagi povjetarac može prenijeti na veće udaljenosti.

Dlake gusjenica ovog kukca zadržavaju se u zapretcima i kada gusjenica više tamo nema, ali i na mjestima po kojima su se gusjenice kretale. Stoga odmaranje u hladovini ispod zaraženog bora nikako nije preporučljivo. Psima se kolone gusjenica uglavnom čine vrlo zabavnim te ih oni promatraju i njuškaju, ali ako slučajno pojedu gusjenicu, mogu imati ozbiljne zdravstvene probleme.

Svako stablo je bitno, ono predstavlja veliko bogatstvo za nas same, ali i za naš Grad. Stoga treba skidati zapredke, a posebno treba voditi brigu o zaraženim stablima koja rastu u blizini vrtića i škola zbog naših malih radoznalih istraživača.


Zrinka Kesić dipl. ing. agronomije




KOMENTARI / Komentiraj
   
Članak još nema komentara. Napišite svoje mišljenje!




Filtriraj:                                          
Sortiraj:         
INFOCENTAR  DUBROVNIKTV  DUCLUBBING   DUGASTRO  DUPROMO  DUBROVNIKTODAY






Iz kolumne
ĐARDIN
0      25|02|14 u 16:02
Zimzelen - cvjetni pokrivač u plavoj boji
ĐARDIN
0      04|02|14 u 18:10
Zašto fikus benjamin gubi lišće?
ĐARDIN
0      23|12|13 u 13:17
Božićno stabalce - umjetno ili prirodno?
ĐARDIN
0      02|12|13 u 09:33
Kupus – povrće, ali i neobična ukrasna biljka
ĐARDIN
0      18|11|13 u 08:30
Ta divna bića - kukci






Mali oglasi

PREDAJTE OGLAS   SVI OGLASI





Komentari


Kolumne






 

dubrovniktv.net


infocentar


durote


facebook  twitter  YouTube  YouTube
  
       

/ Registracija